Podsjećanja radi, u poplavama u maju i avgustu te godine poginulo je više od 20 ljudi, a šteta je procijenjena na oko 1,7 milijardi evra.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH zadnji ažurirani podaci kojima oni raspolažu su iz oktobra 2016. godine, odnosno prije skoro tri godine. Novijih podataka od tih nema. U tom ministarstvu tvrde da su njihovi podaci zasnovani na brojevima koje su im poslali donatori, te da nemaju nadležnost da provjeravaju kako su implementirani ti projekti.

"Mi ne raspolažemo izvještajima o utrošku sredstava, nego taj dio prate donatori, kao i u ostalim donatorskim projektima", naglasili su oni.

Iz tabele finansijski pregled aktiviranih sredstava međunarodne pomoći za sanaciju štete od poplava, ažuriran od strane donatora, koju su nam poslali, vidljivo je da se u njoj ne nalaze sve pristigle donacije, s obzirom na to da su tu zavedeni samo grantovi i krediti obećani na međunarodnoj donatorskoj konferenciji za sanaciju štete od poplava.

Primjera radi, Narodna Republika Kina donirala je za BiH traktore vrijedne milion maraka u sklopu pomoći oporavka od poplava, a ta donacija nije zavedena u listi. Za ovu donaciju saznali smo slučajno, tek nakon što je grupa funkcionera iz FBiH uhapšena u aprilu ove godine zbog manipulacija i zloupotreba ovih donatorskih sredstava, a među uhapšenima je bio i Desnica Radivojević, bivši ministar u Vladi tog entiteta. Policija je nakon toga zaplijenila sve traktore, a kriminalnom obradom je utvrđeno da su oni dodijeljeni na nezakonit način, a kasnije preprodavani.

Takođe, prema jednom izvještaju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, EU je izdvojila 12,5 od 15 miliona evra za pomoć zajednicama pogođenim poplavama, a ova sredstva nisu zabilježena u tabeli.

Osim toga, i kompanija "ArcelorMittal" je, prema medijskim izvještajima, u avgustu 2014. godine dodijelila 700.000 dolara pomoći za suzbijanje posljedica poplava.

Prema listi Ministarstvu finansija i trezora BiH, ukupno je obećano 810 miliona evra, od čega je 690 miliona isplaćeno, a 299 miliona implementirano. Na grantove se odnosi 139 miliona, a implementirano je 89 miliona evra, dok se ostatak odnosi na povoljne kredite. Napomene radi, u ova sredstva nije uračunato ono što je izdvajano iz budžeta, kao i novac koji su građani odvajali od svojih plata za fondove oporavka od poplava.

Iako nema dokaza da je bilo zloupotreba i da se novac dodjeljuje na netransparentan način, ipak više međunarodnih organizacija pokretalo je pitanja kako je novac trošen i da li je to činjeno na adekvatan način.

Primjera radi, Dejvid Bart, bivši direktor Kancelarije USAID-a za BiH, i Skot Miler, bivši vojni ataše Ambasade SAD, su u otvorenom pismu postavili pitanje kako je trošen novac.

"Međunarodne institucije su ponudile pomoć od više od pola milijarde evra vlastima BiH s ciljem da se pomogne žrtvama i u oporavku od poplava. Do zajednica pogođenih poplavama stiglo je vrlo malo ili nimalo novca", napisali su oni na blogu Ambasade SAD pola godine nakon poplava. Oni su kritikovali lokalne vlasti za sporost i neadekvatnost i istakli da je mnogo projekata urađeno zahvaljujući pomoći i brzom djelovanju međunarodnih donatora, a ne lokalnih vlasti.

Iz Delegacije EU ističu da od BiH očekuju da se mnogo više angažuje u vezi s ulaganjem u upravljanje rizicima od poplava. Ističu da je EU najveći donator Programa za oporavak od poplava, s ukupno izdvojenih oko 84 miliona evra.

"U toku je sprovođenje aktivnosti ugovorenih u okviru IPA 2 - IPA 2014. Posebne mjere za zaštitu od poplava i upravljanje vodama u BiH, odnosno 15 miliona evra u okviru IPA i deset miliona evra u okviru regionalnog programa sa Srbijom. Ovo uključuje niz aktivnosti u cilju povećanja kapaciteta u smislu prevencije i zaštite integrisanog upravljanja rizikom od poplava, kao i građevinske radove na rekonstrukciji objekata za zaštitu od poplava duž rijeke Save kako bi se zaštitilo stanovništvo ovog područja, koje je pretrpjelo najveću štetu tokom poplava u 2014. godini", navode u Delegaciji EU.