Indirektno kritikujući postupke Federike Mogerini, sadašnje visoke predstavnice, Borel je objasnio u saslušanju pred poslanicima Evropskog parlamenta da očekuje koherentnu evropsku politiku s konkretnim idejama i inicijativama u djelovanju prema Rusiji, Kini i drugim globalnim igračima u regionu. A osim zapadnog Balkana, rekao je da će se pod njegovim mandatom njegova služba baviti i Afrikom, ali i reorganizovati odbrambenu politiku EU.

Rekao je da će njegova prva spoljnopolitička posjeta biti regionu zapadnog Balkana, odnosno Prištini, zemlji koju Španija, zemlja čiji je ministar spoljnih poslova, i dalje ne priznaje kao nezavisnu državu.

Odgovarajući na pitanje evropskih poslanika o činjenici da Španija nije priznala Kosovo dovodeći to u vezu s Katalonijom, španskim regionom koji se poziva na Kosovo u nastojanjima da dobije nezavisnost, Borel je rekao da će kao visoki predstavnik EU djelovati u interesu svih zemalja članica, a ne samo Španije. Time je indirektno dao do znanja da stav njegove zemlje neće biti presudan u koracima koje će preduzimati na svojoj funkciji.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, Borel je rekao da će pomoći da dođe do dogovora te da je to u interesu EU, ne samo zbog povećanja bezbjednosti, već i zbog afirmacije evropske spoljne politike.

"Moramo pomoći postizanju dogovora između Srbije i Kosova i to će biti moj prioritet. Ako mi Evropljani nismo u stanju da riješimo ovaj problem u našem neposrednom susjedstvu, onda mi je veoma teško da vjerujem da možemo biti geopolitička snaga", rekao je Borel.

Upitan kakav odnos će imati prema Rusiji, s obzirom na to da pojedine zemlje, poput Poljske i baltičkih zemalja, ne žele približavanje Rusiji, a neke druge, poput Francuske i Finske, žele zatopljavanje odnosa, Borel je obećao balansiran pristup.

"Najbolji način da se suprotstavimo ekspanzionističkoj politici Rusije je da ojačamo Ukrajinu i njene kapacitete za reforme kako bi postala prosperitetna zemlja", rekao je on. Obećao je i da će se zalagati za jačanje demokratije i reformi na zapadnom Balkanu, kako bi se taj region učinio otpornijim na djelovanje Rusije i Kine.

Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), kaže da je ohrabrujuće to što Borel shvata da bez uspješne politike na zapadnom Balkanu EU ne može imati uspješnu politiku na bilo kojem drugom mjestu.

"Ideja da EU podrži otvaranje granice na zapadnom Balkanu je dobra i ohrabrujuća, to je nešto što mi u ESI već neko vrijeme zagovaramo, a što su u zadnjih nekoliko sedmica podržali i neki lideri u regionu i BiH. Granice na zapadnom Balkanu ne treba mijenjati, već ih za građane i privredu valja učiniti nevidljivim. EU u tome ima ogromno iskustvo i može pomoći", kaže Ćerimagić za "Nezavisne".

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kaže za "Nezavisne" da će se Borel prvo fokusirati na dijalog Beograda i Prištine, jer smatra da je i Borelu jasno da bez rješenja tog pitanja sve drugo stoji.

"I što je najbitnije, a o tome se ne govori često, jeste to da EU vrati barem malo onog kredibiliteta koji je izgubila od 2009. naovamo i dopustila ogroman prostor za strane uticaje regionalnih i svjetskih sila, čije vrijednosti nisu uporedive sa vrijednostima EU", zaključuje on.