Na ovom području registrovano je 186 preduzetničkih radnji, 94 privredih subjekata sa sjedištem u ovoj opštini i 55 poslovnih jedinica. Za podršku privredi i poljoprivredi godišnje se iz budžeta izdvaja oko 250.000 maraka.

Zahvaljujući brojnim mjerama podrške bilježi se povećan broj zaposlenih, tvrde u opštinskoj upravi Ugljevik.

– Podrška zapošljavanju nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS, podrška provođenju obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija nezaposlenih lica za poznatog poslodavca, te podrška realizovanja razvojnih projekata značajnih za ostvarenje plana razvoja i jačanja konkurentske sposobnosti subjekata male privrede, samo su neke od mjera koje preduzima ova lokalna zajednica – kaže Radoslav Ostojić, šef Kabineta načelnika opštine Ugljevik.

On dodaje da se posljednjih godina na ovom području bilježi trend rasta broja zaposlenih.

– U 2017. godini imali smo 3.709 zaposlenih, u 2018. evidnetirano je 3.823 zaspolena, a u ovoj godini ukupan broj zaposlenih na području opštine Ugljevik je 3.858 radnika ili 151 radnika više u odnosu na prethodne dvije godine – pojašnjava Ostojić.

Vlast u Ugljeviku formirala je prije deceniju i Industrijsku zonu na više desetina hektara. Investitorima su ponuđeni placeve po povoljnoj cijeni, hektar zemljišta koštao je od 15 do 20 hiljada maraka. Urađena je i komunalna infrastruktura i asfaltirane pristupne saobraćajnice.

Iako je planirano da Industrijska zona u Ugljeviku, uz Rudnik i Termoelektranu, bude zamajac privrednog razvoja, gdje će raditi više stotina ljudi, do sada je prodato samo 7 placeva i otvoreno samo nekoliko firmi.

U lokalnoj upravi su više puta kao razlog nezainteresovanosti investitora  navodili nedostatak stolara, metalskih radnika i drugih deficitarnih profila.

– Nastojimo da popularizujemo zanate, te ćemo od sljedeće školske godine stipendirati zanatsku struku – rekao je Ostojić.

Jedna od firmi koja je iskoristila opštinske subvencije za privredu je jeste jedno od preduzeća koja se bavi proizvodnjom namještaja. Vlasnik firme, koji je pokrenuo ovu proizvodnju, vratio se iz Austrije i stečeno znanje, iskustvo i kapital uložio u rodni kraj. Oko 99 odsto proizvoda namijenjeno je za izvoz, a proširenje firme, za sada, onemogućava nedostatak kvalifikovane radne snage.

– Iako sam odrastao u Austriji i tamo završio visoku školu za unutrašnje uređenje, nikada svoju budućnost nisam vidio na tim prostorima. Nikada se nisam pokajao što sam se vratio. Ima stvari koje bi trebalo mijenjati po ugledu na razvijene, evropske zemlje, ali ima i prednosti – kaže ovaj privrednik i navodi da zapošljava sedam radnika.

Radoje Petrović , koji je stolar po struci, u firmi je od prvog dana i kaže da sve što je dobro, ne treba mijenjati. Ovo je, kaže, veoma zanimljiv posao.

– Ne može biti stolar neko ko nije kreativan. To je zanat koji se može uspješno raditi samo ako ga volite. Ja sam stolar više od 30 godina. Pomažem znanjem i iskustvom svim mladim ljudima koji žele da nauče ovaj zanat i da ostanu u našoj firmi – kaže Petrović.

Problem radna snaga

U ovoj ugljevičkoj firmi upozoravju da im je problem kvalifikovana radna snaga. Primili su na praksu učenike Tehničke škole iz Bijeljine.

Radi uspostavljanja saradnje, razmjene iskustava, ali i učenika, povezali su se i austrijskom tehničkom školom.

Bogatije teorijsko znanje, udruženo sa stečenim iskustvom u praksi, smatraju, unaprijediće razvoj privrede i obezbijediti nova radna mjesta.