ZVUČI neverovatno, ali je istinito - Srbija, čiju četvrtinu teritorije čine šume na oko dva miliona hektara, uvozi drvnu građu.

I dok bi se kupovina hrastovine iz Hrvatske još i mogla opravdati činjenicom da ove vrste drveta u našoj zemlji nema dovoljno za sve potrebe, čudi to što se iz inostranstva dovozi i jela, odnosno čamova građa koja se uglavnom koristi prilikom izgradnje kuća: za krovne konstrukcije, podšivke, grede...

Čamovina se najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, a nije redak slučaj da njeno poreklo bude Austrija ili, čak, Nemačka. Jer, vlasnici brojnih strugara, kao i menadžeri velikih firmi u drvnoj industriji tvrde da je drvo iz tih krajeva "čistije", boljeg kvaliteta i - jeftinije nego domaće.

- Građe u Srbiji nema dovoljno, pa moramo da je uvozimo, a preko granice plasiramo prerađenu bukovinu, uglavnom suvu parenu dasku i elemente, te masivne ploče. Naši najveći kupci su bili Kinezi, ali je primetno to da se povlače sa našeg tržišta jer uslove i cenu na svetskom tržištu diktiraju Ukrajina i Rusija, koje imaju najviše šume - objašnjava Radisav Milutinović, vlasnik ivanjičke firme "Milutinović" i vrsni poznavalac svih kretanja u drvnoj industriji u Srbiji i širom sveta.

Kaže da se masivne ploče plasiraju i u Nemačku, ali je primarni cilj smanjivanje prodaje sirovine, kako bi se forsirao izvoz delova za nameštaj.

- Tokom poslednjih pet godina, izvozna cena bukovine nije menjana, a nema izgleda ni da će rasti, pa situacija nije zavidna. Jer, kada se pogleda šta je sve poskupelo i koliko nas proizvodnja sada više košta u odnosu na 2014, na primer, sve je jasno. S druge strane, cene uvozne sirovine su na razne načine povećane... Inače, i mi izvozimo masivne bukove ploče za nameštaj, a u zavisnosti od oblika, kvaliteta i količine, cena se kreće od 550 do čak 1.550 evra po kubiku - kaže vlasnik ivanjičkog "Drvo prometa" Tomislav Rabrenović.

Ipak, stručnjaci su saglasni u stavu da je naš najveći problem činjenica po kojoj je Srbija jedina zemlja u regionu koja i dalje izvozi neprerađene trupce, umesto da se drva prodaju domaćim fabrikama nameštaja i tako doprinese ostvarivanju dodatnog prihoda - uz zapošljavanje nove radne snage za obradu drveta.

Lane je Crna Gora zabranila izvoz balvana, a ove je njenim stopama krenula i BiH.

Foto D. Gagričić

JASNA RAČUNICA

PODACI iz Akcionog plana podrške drvnoj industriji Srbije pokazuju da samo 48 odsto balvana iz naše zemlje završi kod ovdašnjih proizvođača nameštaja, a većina se - u najboljem slučaju - izvozi kao rezana građa.

Pritom, nije malo ni to što Srbija godišnje od izvoza balvana prosečno zaradi oko 50 miliona evra, ali stručnjaci tvrde da bi proizvodnja nameštaja donela bar pet puta više novca - uz otvaranje najmanje 5.000 novih radnih mesta.

KINA

BOGOLjUB Punišić iz Ivanjice veli da se u njegovoj firmi krovna čamova građa prodaje za 170 evra po kubiku. Cena bukve - parene, a nesušene - prve i druge klase se kreće oko 300 evra, dok je sušena za 70 evra skuplja. Kaže i da 90 odsto bukve završi na kineskom tržištu, a on nije direktan izvoznik, već posredstvom partnera godišnje plasira oko 3.000 kubika.