ZAVOD za zaštitu spomenika kulture će izraditi najpre elaborat, a potom i projekat rekonstrukcije kuće zvane Bela mačka. Reč je o zgradi koju je poznati Piroćanac Manojlo Panajotović podigao još 1848. i koja je za ono vreme, mereno današnjim aršinima, predstavljala hotel sa pet "zvezdica". Ipak, niko pouzdano ne zna zašto je bogati trgovac Manojlo dobio nadimak Bela mačka, kako se danas naziva i njegov objekat.

Ugovor o izradi elaborata su potpisali lokalna samouprava i pomenuta ustanova koja se bavi zaštitom kulturno-istorijskih dobara, s obzirom na to da je zgrada 1979. proglašena za spomenik kulture od velikog značaja.

Pomoćnik gradonačelnika Pirota zadužen za vanrprivredu Bojan Ranđelović kaže da će konak biti obnovljen kako bi dočarao duh ondašnjeg vremena, a posao će - najverovatnije - biti finansiran iz IPA fondova namenjenih prekograničnoj saradnji sa susednom Bugarskom.

Istoričar umetnosti Radmila Vlatković i istoričar Mila Panajotović objašnjavaju da je kuća u osnovi asimetrična, te da je imala podrum za 12 bačvi vina i rakije, ali i svoju "kazanicu" - nešto poput današnjih destilerija. Iz centralne prostorije se ulazilo u muške i ženske sobe, dok su se na spratu nalazili amam (kupatilo) i ćeneva (klozet). Konstrukciju ka tadašnjoj Skender-begovoj reci koja je tuda proticala držalo je šest drvenih stubova, a podovi su bili obloženi kvadratnom opekom, što je u ono vreme bilo prvoklasni građevinski materijal.

Tokom proputovanja kroz Srbiju i Evropu, turske žene su odsedale odvojeno od pratnje, mada je konačište imalo i takozvanu skrišnicu - odnosno tajnu sobu za one koji nisu želeli da budu viđeni...

Unutrašnjost je bila oslikana po meri tadašnje evropske mode, a u kući je postojao i hrišćanski oltar koji Turcima nije smetao, možda i zato što je njihova moć na Starom kontinentu već dobrano slabila.

Radmila Vlatković

Osim konačišta, u krugu Bele mačke su se nalazile i druge prostorije koje će takođe biti obuhvaćene elaboratom i projektom za obnovu zdanja namenjenog obogaćivanju turističke ponude Pirota i okoline.

Mila Panajotović

DUBOREZI

STRUČNjACI koji su se bavili istraživanjem ovog pirotskog konaka, poput Nevenke Spremo Petrović i arhitekte Jovana Krunića, ističu i to da su unutrašnjost, ali i spoljašnjost Bele mačke bile ukrašene mnogobrojnim rezbarijama, a - na osnovu "rukopisa" - veruju da se radilo o majstorima iz čuvene Debarske škole.