„Sadašnje baterije, poput litijum-jonskih koje napajaju pametne telefone, funkcionišu na klasičnim elektrohemijskim principima, dok su kvantne baterije bazirane isključivo na zakonima kvantne mehanike“, navodi hemičar Gabrijel Hana sa Univerziteta u Alberti.

Izveštaj studije, objavljen u Journal of Physical Chemistry C, pokazuje da bi kvantna baterija iskorišćavala „eksitoničnu“ energiju – eksiton je kondenzat koji pokazuje makroskopske kvantne fenomene, poput superprvodnika.

Eksiton je čestica koja se sastoji od odbjeglih elektrona i praznina koje su iza sebe ostavili. Tako nastale praznine ponašaju se kao pozitivno naelektrisane čestice, koje privlače elektron.

Kako su zaključili, takav baterijski model trebalo bi da bude „izuzetno otporan na energetske gubitke“, zahvaljujući činjenici da bi baterija bila napravljena u takozvanom „tamnom stanju“.

Pošto bi baterija bila konstruisana na način koji bi iskorišćavao pogodnosti kvantne mreže, istraživači tvrde da bi baterija bila u stanju da oslobađa energiju bez trošenja iste.

Na tom putu, međutim, stručnjaci će morati da smisle praktičan način njenog pravljenja. Osim toga, moraće i da pronađu način da nova tehnologija pronađe primenu u svakodnevnom životu.

(RTS/FUTURISM)