Za pet mjeseci Svjetskog prvenstva u šahu u Moskvi 1984. godine, šahista Anatolij Karpov izgubio je više od deset kilograma, piše LiveScience. Strahujući zbog njegovog zdravstvenog stanja, organizatori su prekinuli turnir.

U sličnom je stanju bio i njegov oponent Gari Kasparov, a to je jedino Svjetsko prvenstvo u šahu koje su završili bez rezultata. Iako drugi igrači tokom karijere nisu iskusili tako velik gubitak kilograma, vrhunski takmičari u prosjeku izgube oko 6.000 kalorija u jednom danu, i to bez ustajanja. Da li je mozak zaslužan za tako velik gubitak energije? I znači li to da je razmišljanje jednostavniji način gubitka kilograma? Kako bismo odgovorili na to pitanje, najprije treba da ustanovimo koliko energije troši mozak u redovnim aktivnostima

Kad se tijelo odmara i ne bavi se drugim aktivnostima osim disanjem, probavom i održavanjem tjelesne toplote, znamo da mozak troši oko 20 do 25 odsto ukupne energije tijela koja nastaje uglavnom iz glukoze. U prevodu, to je oko 350 do 450 kalorija na dan za prosječnu ženu i muškarca. Tokom djetinjstva, mozak troši i više.

Kod prosječne djece uzrasta od pet do šest godina, mozak može trošiti i do 60 odsto energije tijela, kazao je Doug Boyer, profesor evolucijske antropologije na Univerzitetu Duke. Boyer se bavi istraživanjem anatomskih i fizioloških promjena povezanih s porijeklom primata. Zbog korištenja glukoze, mozak je organ koji troši najviše energije u tijelu, a čini samo dva odsto njegove ukupne težine.

Ali nisu svi ljudi isti. Boyer je u saradnji s diplomanticom evolucijske antropologije koja se bavi istraživanjem korištenja mozga kod sisara Ariannom Harrington, otkrio da mali sisari poput verirovke ili pigmejskog marmozeta za rad mozga koriste istu količinu energije kao i ljudi. Boyer vjeruje kako je razlog tome, uprkos činjenici da su lagani, veličina ljudskog mozga i malih sisara u odnosu na ostatak tijela. "Ako imate velik mozak u odnosu na tijelo, vjerovatno će mu metabolički trebati više energije", kazao je.

"Većinu energije mozak troši na neurone i njihovu komunikaciju pomoću kemijskih signala koje prenose sinapse. Ta energija odlazi na rad sinapsi i transport jona kroz membrane, a smatra se da za taj proces u mozgu treba najviše energije", tvrdi Arianna Harrington. Dodatno, mozak se nikad ne odmara, pa i dok spavamo koristi energiju kako bi održao tjelesne funkcije. Za rad mozga treba i vojska ćelija koje kanališu hranu prema neuronima. A svim tim ćelije takođe treba glukoza kako bi preživjele i radile svoj posao. To objašnjava i zašto u fazama ubrzanog rasta i razvoja mozga, kao što je to u dobi od pet ili šest godina, za rad tom organu treba triput više energije nego što koristi mozak odraslog čovjeka.

Vježbanje za mozak

Budući da troši toliko puno energije, znači li to da kad ga dodatno uposlimo, mozak troši više kalorija? Tehnički, odgovor je: da, za kognitivno zahtjevne zadatke. Težina zadataka je vrlo individualna, ali generalno se može opisati kao nešto "što mozak ne može riješiti koristeći prethodno stečene rutine i znanja, ili nešto što kontinuirano mijenja uslove", opisuje Claude Messier, profesor psihologije i neuronauke na Univerzitetu Ottawa u Kanadi.

Proučavao je spoznaju i metabolizam mozga kod dijabetičara. Za nekoga će takve aktivnosti biti učenje sviranja novog instrumenta, a za nekoga je to planiranje poteza u komplikovanoj partiji šaha.

"Kad učite nešto novo, mozak se prilagođava i povećava nivo energije koju šalje u regije mozga koje aktivira sadržaj kojeg učite. Tokom vremena postajete vještiji u izvedbi konkretnog zadatka, pa mozak više ne radi tako puno. Ponavljanje tog zadatka zahtijeva manje energije, objasnio je Messier.

Šećer razara mozak i glavni je neprijatelj dobrog raspoloženja

Možemo li stoga u ranim fazama učenja opravdati konzumaciju slatkih grickalica? Ako osjećate potrebu za njima kako biste popravili raspoloženje i podigli nivo energije, onda je odgovor potvrdan. Ali ako vjerujete da će naporno razmišljanje potrošiti energiju koju ste unijeli poslasticom, onda je odgovor na vašu žalost: Ne. Razlog leži u činjenici da uprkos ogromnim količinama energije koje mozak koristi za obavljanje više zadataka, energija koju koristi za razmišljanje odnosi samo mali udio u toj potrošnji.

"Nismo svjesni većine aktivnosti koje obavlja mozak, a većina tih aktivnosti nije povezana sa svjesnim radnjama poput učenja pjevanja ili sviranja gitare", kazao je Messner. Drugim riječima, učenje novih vještina zahtijeva samo mali dio energije u odnosu na ukupni trošak energije u mozgu.

"Mozak može poslati više krvi u regije koje su u tom trenutku aktivirane, i odatle tamo više energije. Ali ukupna potrošnja mozga nije se promijenila. Iako u pojedinim područjima možemo registrovati aktivnost i više energije prilikom obavljanja određenih zadataka, kad govorimo o ukupnoj potrošnji energije mozga te je aktivnosti neće promijeniti", kaže Harrington.

Spreman za akciju

Ako je to istina, kako je onda Karpov smršao toliko da nije mogao nastaviti takmičenje? Opšte mišljenje je da su uzrok stres i smanjeni obroci, a ne mentalna iscrpljenost. Vrhunski šahisti su pod velikim stresom koji vodi do ubrzanih otkucaja srca, bržeg disanja i preznojavanja. U kombinaciji ti efekti troše kalorije tokom vremena. Dodatno, šahisti ponekad moraju sjediti i do osam sati u komadu, što može poremetiti uobičajene prehrambene navike. Sličan problem mogu iskusiti i muzičari koji su takođe pod stresom i ne jedu redovno.

"Ako vam je tijelo stalno u situaciji da je spremno za akciju, to može zahtijevati puno energije. Dodatno, ako jedete manje nego inače, onda dolazi i do gubitka kilograma" pojašnjava Messier. U konačnici, na žalost mnogih, rezultat je taj da nećemo smršaviti samo od razmišljanja. Ali kad se sljedeći put nađete u zahtjevnom promišljanju, kockica čokolade neće naštetiti.

(24sata.hr)