"Političkim predstavnicima Republike Srpske poznato je koliko bošnjačke elite i takozvane građanske političke stranke vrše godinama pritisak na OHR kako bi se, ne samo oživjela bonska ovlaštenja, nego i postigao dugoročan politički cilj tih partija", izjavila je Majkićeva Srni.
Prema njenim riječima, sarajevska elita želi da sve ono što nisu u stanju da postignu u političkim pregovorima predstavnika tri naroda u BiH, u njihovu korist učine visoki predstavnik i međunarodna zajednica.
"Međutim, korištenje bonskih ovlaštenja za nametanje izmjena Izbornog zakona i nametanje zakona o zabrani negiranja genocida - put je bez povratka", naglasila je Majkićeva i dodala da nije teško pretpostaviti kakve bi nesagledive posljedice prouzrokovalo svrstavanje visokog predstavnika na stranu njegovih političkih favorita, a protiv druga dva naroda u BiH.
Ona je poručila da izmjene Izbornog zakona u svakoj zemlji moraju biti plod širokog konsenzusa, pri čemu se istovremeno mora tražiti dogovor lokalnih političara, a ne stranaca koji zagovaraju principe u BiH koji ne postoje ni u njihovim zemljama.
"Ako je ustavni sud Njemačke presudio da su za glasački proces mjerodavni jedino olovka i papir, kako da se to pravilo osporava BiH, zemlji u kojoj vlada ogromno nepovjerenje", upitala je Majkićeva.
Ona je navela da su predstavnici međunarodne zajednice prije opštih izbora 2018. godine sa sarajevskim političkim partijama i opozicijom u Republici Srpskoj održali 40 sastanaka pokušavajući "progurati" elektronsko glasanje kao šansu za kreiranje izbornog rezultata po njihovoj želji.
"Pošto nisu uspjeli, vidimo da od toga nisu odustali i da im se ambicije i dalje kreću preko nametanja odluke visokog predstavnika", kaže Majkićeva.
Kada je riječ o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, Majkićeva upozorava da bi posljedice po BiH takođe bile nesagledive.
"Podsjećam da implementacija odluke Savjeta Evrope kaže da je negiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti krivično djelo samo u slučaju da je način negiranja izvršen tako da podstiče i poziva na nasilje prema određenoj grupi", naglasila je Majkićeva.
OHR-ovim nametanjem zakonskog rješenja koje predviđa zabranu negiranja navedenih djela, prema njenim riječima, Bošnjaci žele disciplinovati Srbe prisiljavanjem "ili da prihvate njihovu interpretaciju nedavne istorije ili da trunu u zatvorima".
"Da li to OHR namjerava zabraniti Srbima da se brane u sudskim postupcima koji nisu dobili epilog jer advokati optuženih ne bi mogli braniti optužene zato što bi bili sankcionisani za negiranje genocida i ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti za vrijeme sudskog procesa", pita Majkićeva.
Ona upozorava da se Srbi ne bi smjeli ni u naučne svrhe baviti događajima iz prethodnog rata ukoliko bi neka zapažanja odstupala od nalaza Haškog tribunala ili drugih sudova.
"Dakle, političke elite u Republici Srpskoj, advokati optuženih, ali i obični građani bili bi pod stalnim pritiskom zbog slobodno izraženog stava o nedavnim događajima i traženja odgovora na njih", zaključila je Majkićeva.
Ona je izrazila uvjerenje da aktiviranje bonskih ovlaštenja po želji jednog od tri konstitutivna naroda nikako ne može pomoći BiH, a usluge OHR-a pogotovo.
"Treba se nadati da će oni koji to zagovaraju, pa i sam OHR, imati u vidu do čega bi nas sve ovo moglo dovesti", poručila je Majkićeva.