Najčešća životna dob umrlih je od 50 do 60 godina, kažu u Matičnoj službi Grada Bijeljina za portal “Dešavanja u Bijeljini”.
“Ipak, kada je riječ o sobraćajnim nesrećama i teškim oboljenjima, kao što je karcinom, životna dob umrlih je najčešće oko 40 godina”, napominju u ovoj službi.

Kada je riječ o broju rođenih, u Bijeljini je tokom prošle godine u matičnu knjigu rođenih upisano 1.421 dijete.
Na području Semberije i dalje se rađa veći broj dječaka u odnosu na djevojčice. U matične knjige u 2019. godini upisano je 749 dječaka i 672 djevojčice.

Negativan prirodni priraštaj problem je sa kojim se suočava ne samo Bijeljina.

U proteklih deceniju i po Republika Srpska je, u prosjeku, svake godine imala 200 živorođene djece manje, dok je broj umrlih konstantno u porastu.

Kada se u obzir uzme period od 2002. do 2018. godine, Republika Srpska je na razlici između broja umrlih i rođenih izgubila više od 61.000 ljudi.

Prema nekim analizama, Srpska će do 2022. imati za oko 35.000 manje djece do 15 godina, prije svega zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija.