SEM što je kao lekar pomagao tokom Prvog svetskog rata, Holanđanin dr Arijus van Tinhoven, kao pasionirani fotograf, zabeležio je mnogobrojna svedočanstva o aktivnostima saniteta, vojske i civila, mnoge strahote koje su austrougarski zavojevači počinili u Srbiji. Njegova sistematski sređena tri albuma fotografija, pohranjena u Holandskoj kraljevskoj nacionalnoj biblioteci u Hagu, digitalizovana su ustupljena Narodnom muzeju u Valjevu, koji je potom uspeo da dođe i do drugih ekskluzivnih snimaka u vlasništvu potomaka dr Tinhovena, nastanjenih u SAD. Sve fotografije svedoče i o izgledu gradova u kojima je humani lekar boravio, ili kroz njih prošao - Beograd, Vranje, Valjevo, Skoplje, Niš, Kragujevac, Mladenovac, Pirot... Na njima su, sem scena lečenja, hirurških intervencija nad ranjenim vojnicima i civilima, ovekovečeni i retki trenuci dokolice - scene sa gradskih ulica i svakodnevnog života.

- Na fotografijama se vide i prizori kupanja tek rođenog deteta u banjskom izvoru, krštenja, kupovine na pijaci, pečenja prasića, pravljenja pekmeza, tkanja, proslave Božića, obeležavanja srpske slave, pravljenja Sneška Belića, ali i sahrana - nabraja dr Vladimir Krivošejev iz Narodnog muzeja u Valjevu. - Uz to, od neizmerne vrednosti su i njegove beleške koje je već 1915. godine pretočio u knjigu "Strahote rata u Srbiji - Dnevnik ratnog hirurga". Drugo, prošireno izdanje "Sa Srbima u Srbiji i Albaniji 1914-1916. - Ratni dnevnik jednog hirurga", objavio je 1918. godine.

HOLANDSKI lekar i humanista, dr Ajrus van Tinhoven, bio je i svojevrsni avanturista i hroničar. Medicinu je diplomirao početkom 1912. godine i već u jesen došao je u Srbiju, kako bi se na početku Prvog balkanskog rata našao na usluzi tada malobrojnom sanitetu naše vojske. U Srbiji je ostao do jeseni 1913. godine, odnosno do završetka Drugog balkanskog rata. Tokom prvog rata, radio je u Beogradu, u bolnici u školi u Savamali, potom u šećerani na Čukarici. Početak Drugog balkanskog rata zatekao ga je u Vranju, odakle je prešao u Valjevo.

- Čim je počeo Prvi svetski rat, došao je u Srbiju, opet u Valjevo, gde je lečio ranjenike sa Cerske i Gučevske, potom i Kolubarske bitke - kaže dr Krivošejev. - Tu je oboleo od tifusa, a kad je prezdravio, februara 1915. godine vratio se u Holandiju, da bi kao lekar učešće u ratu nastavio u Francuskoj. Ipak, početkom 1916. godine, došao je do Albanije, da bi pomogao srpskim vojnicima prilikom prelaska na Krf. Posle Velikog rata radio je u Venecueli, a karijeru je završio u SAD.

Dr Tinhoven sa medicinskim sestrama u valjevskoj bolnici

OVAJ hirurg došao je u Valjevo koje je u Velikom ratu bilo centar ne samo značajnih vojnih bitaka, nego i borbe za zdravlje svakog čoveka. Od kraja 1914. do sredine 1915. godine Valjevo je bilo grad bolnica, čije su ulice bile - avenije smrti. Istovremeno, bio je i grad u kome se na najlepši način videla humanost srpskog naroda, te međunarodna solidarnost i humanizam. Doneo je tada rendgenski aparat, koji je po odlasku ostavio valjevskoj bolnici na korišćenje. Na kraju balkanskih ratova, postao je počasni građanin Valjeva. Jedna ulica u blizini zgrade ratne valjevske okružne bolnice nedavno je ponela njegovo ime.

- Fotografije nam govore ne samo o njemu, već i o tretmanu i oporavku pacijenata, ko su mu bili saradnici, kako su izgledale zgrade bolnica u Valjevu, scene sa ulica gradova u kojima je bio - kaže naš sagovornik. - Sa jedne strane, fotografije ilustruju mnoga saznanja koja smo odranije imali, ali nismo mogli da ih vizuelno sagledamo. Sa drug strane, otkrivaju niz dragocenih, ranije nepoznatih činjenica o tom periodu istorije Srbije, ali i Valjeva, te drugih gradova u kojima je ovaj nadasve humani čovek boravio.

IZLOŽBA U NARODNOM MUZEJU

U GALERIJI Narodnog muzeja u Valjevu priređena je izložba fotografija Arijusa van Tinhovena "Stvorene da svedoče", autora dr Vladimira Krivošejeva, muzejskog savetnika i istoričara. Po okončanju izložbe u Valjevu, planirana je njena prezentacija u drugim gradovima, prvenstveno onim u kojima je holandski lekar boravio.

Fotografije "Stvorene da svedoče" u valjevskom muzeju Foto Narodni muzej Valjevo

ALBUMI SA 500 FOTOGRAFIJA

DO pre samo deceniju i po, o dr Tinhovenu nismo znali bezmalo ništa, detaljnije informacije dobili smo kada je 2004. godine profesor dr Jelena Novaković Lopušina objavila prevod dnevnika dr Tinhovena - kaže dr Krivošejev. - Onda su 2015. godine njegovi naslednici Kraljevskoj biblioteci u Hagu poklonili su tri albuma sa po 500 fotografija iz Prvog i Drugog balkanskog i Prvog svetskog rata, hronološki i tematski uređenih i detaljno potpisanih. Narodni muzej u Valjevu od kolega iz Kraljevske biblioteke u Hagu dobio je digitalizovane kopije albuma i analizom smo ustanovili da je Prvi balkanski rat dr Tinhoven proveo u Beogradu. Na početku Drugog balkanskog rata bio je u Vranju, a potom dolazi u Valjevo.