– Imali smo svakodnevne izazove, kao i svi u cijelom svijetu. Shvatili smo da moramo brzo djelovati, raditi i u hodu donositi odluke, jednostavno, da se moramo organizovati i timskim radom krenuti. Zaštitita zdravlja stanovništva postao je primarni cilj, tako da smo sve preduzeli kako bismo to radili kvalitetno. Naš operativni plan se pokazao efikasnim, a mjere koje su bile na snazi, strogo su poštovane. S obzirom da se značajan broj našeg stanovništva nalazi u zemljama zapadne Evrope, najveći broj njih, nije dolazio u rodni kraj, a manji broj našeg stanovništva koji se u inostranstvu nalazi na privremenim poslovima, po povratku su ispoštovali propisane mjere i provodili su vrijeme u kućnoj izolaciji i karantinu. Disciplina i dobra organizacija u svim segmentima djelovanja lokalne zajednice, došli su do izražaja i rezultat je da nismo imali ni jednu zaraženu osobu.

Kako ste konkretno štitili zdravlje stanovništva?

– S obzirom da je zdravlje stanovništva najvažnije, odmah smo sa menadžmetom Doma zdravlja dogovorili da rade u punom kapacitetu, uz primjenu svih preporučenih mjera i u skladu sa definisanim protokolima. Civilna zaštita, Centar za socijalni rad, Vatrogasna jedinica, Crveni krst, policija i Opštinska uprava, svi smo djelovali po već utvrđenom operativnom planu. Krenuli smo u dezinfekciju javnih objekata i javnih površina na području opštine. Formirali smo i Tim za pomoć i podršku koji je stavljen na raspolaganje mještanima kojima je bilo ograničeno kretanje, a zadatak im je bio od plaćanja računa za starije osobe, do nabavke hrane i lijekova. Takođe, zahavljujući volonterima, vršili smo i distribuciju paketa pomoći socijalno ugroženim. Moram istaći da smo sve vrijeme nastojali da svi imaju zaštitne maske, a na samom početku, nosilac tih aktivnosti bio je Dom zdravlja. Ubrzo, krojači iz preduzeća ,,Kristin mod’’ organizovali su šivenje zaštitnih maski, kako bi ih bilo dovoljno za svo naše stanovništvo, kao i nekoliko lokalnih krojačica, a uporedo smo vršili i besplatnu podjelu sredstava za dezinfekciju. Svi smo imali obaveze u okviru nadležnosti i nastojali smo da ne zapostavimo ni jedno domaćinstvo.

Pandemija korona virusa donijela je brojne probleme u privredi. Kakva je situacija po tom pitanju?

– Privredni subjekti na području opštine postepeno se oporavljaju, neki rade punim kapacitetom, a jedan broj njih postepeno vraća radnike na radna mjesta. Uvjeren sam da će, s obzirom da je riječ o društveno odgovornim preduzećima, vrlo brzo stanje biti kao i prije pojave pandemije. Moram naglasiti da su i tokom pandemije neki privredni subjekti čak i primali nove radnike, kao što je to ,,Termo-elektro oprema”, koja je primila novih tridesetak radnika. Sve u svemu, očekujem da će se trend koji smo imali prije ove krize nastaviti, da ćemo uspjeti realizovati opštinske planove na privlačenju drugih investitora, a tu prvenstveno mislim na naše ljude iz dijaspore. Inače, na području opštine, pored ,,Termo-elektro opreme”, posluju i firme ,,Enterijer Kojić”, ,,Đokić metal”, ,,Polivita”, ,,Kristin mod”, ,,Termal int”, ,,SAS”, ,,Smiljevac prom”, ,,Smart sistem”, ,,Integral MCG”, ,,Ran-rad”, ,,Fruktum’’ i drugi.

Koje projekte planirate nastaviti realizovati?

– Među prvima je projekat Busija. Započeti su radovi na izgradnji puta, ali moram reći da je, što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, jedan važan posao do sada praktično završen, a to je knjiženje cijelog prostora na Republiku Srpsku, koji je ranije bio na opštini Tuzla.Ovaj značajan projekat će ići svojom dinamikom zajedno u saradnji sa Vladom Republike Srpske i susjednim opštinama. U toku je priprema realizacije projekta izgradnje obilaznice oko Lopara. Uskoro će na području opštine biti započeti geološki istražni radovi vezani za istraživanje ležišta litijuma. Imamo investitore Srbe iz dijaspore koji će graditi hladnjaču, farmu za koze i fabriku sira. Uprkos činjenici da se sve zbog pandemije odgodilo, realizacija je sigurna. Odložićemo realizaciju nekih manjih projekata, jer ćemo morati rebalansom ,,prepakovati’’ budžet kako bismo sanirali posljedice izavane pandemijom, ali spremni smo i na to, jer nam je cilj da naša lokalna zajednica bude pozitivan primjer domaćinskog poslovanja i rada. Ni jednog trenutka ne zaboravljamo ni poljoprivrednike, tako da će, pored Ministarstva poljoprivrede, imati i podršku naše lokalne zajednice.

Da li ćete moći nastaviti sa ulaganjem u infrastrukturu?

– U proteklih deset godina asfaltirano je više od 200 kilometra lokalnih puteva.Trenutno se radi na asfaltiranju u nekoliko mjesnih zajednica, a projekat je vrijedan oko 500.000 KM. To radimo sredstvima JP ,,Putevi RS’’ i Vlade RS. Takođe ćemo budžetskim sredstvima i sredstvima građana nastaviti asfaltiranje. Plan nam je u ovoj godini asfaltiranje oko deset kilometra lokalnog puta, što će biti ispunjeno. Cilj nam je da asfalt dođe do svake kuće i zaseoka, a blizu smo ostvarenja cilja. Imali smo mnogo problema zbog klizišta, ali uspijevamo da sve planirano realizujemo. Očekujemo da na kraju ove godine bude ukupno 100 novoizgrađenih kuća koje se grade u kontinuitetu od 2014. godine. Idemo dalje, zajedno sa našim stanovništvom, sa našim privrednicima i našom dijasporom.