Ograda bi, prema pisanju RSE, koja se poziva na informacije iz lokalne samouprave u Preševu, trebalo da onemogući eventualne masovne ilegalne prelaske granice.
Šćiprim Arifi, predsjednik opštine Preševo na jugu Srbije, udaljenoj od Beograda 380 kilometara, rekao je za RSE da je izgradnja žičane ograde dio dogovora sa Evropskom unijom (EU).
"Mislimo da je ograda u funkciji dodatnog osiguranja granica zemalja van EU od izbjeglica, koje će eventualno ponovo masovno krenuti takozvanom Balkanskom rutom", rekao je Arifi.
Gledano sa tog aspekta, smatra on, ograda indirektno doprinosi procesu evrointegracija, ali uz potpuno razumijevanje i uvažavanje političkih okolnosti.
"Lično, imam ozbiljnih rezervi prema takvom tretmanu izbeglica", kaže Arifi.
Do zaključenja ovog teksta RSE nije dobio odgovor iz Evropske komisije na pitanje da li su upoznati ili konsultovani sa pitanjem podizanja ograde između Srbije i Sjeverne Makedonije.
Srbija se nalazi na takozvanoj balkanskoj ruti, kojom migranti i izbjeglice pokušavaju da dođu do zemalja EU.
Beležimo povećan broj pushbackova prema Makedoniji, a prema svedočenjima migranata na terenu na jugu Srbije. Ljudi posle četvrtog ili petog puta uspevaju da uđu u Srbiju i sa juga nastave dalje. Ubrzano se i nastavljaju radovi na postavljanju ograde prema Severnoj Makedoniji. pic.twitter.com/OUMHTfhlh9
— Azil u Srbiji Asylum Protection in Serbia (@APC_CZA) August 13, 2020
Prema posljednjim dostupnim podacima, koje je Komesarijat za izbjeglice Srbije objavio 20. juna, u 18 azilnih i prihvatnih centara u Srbiji boravi oko 4.800 lica.
Vlasti u Srbiji nisu otvorene za pružanje detalja o žičanoj ogradi koju Srbija gradi na granici sa Sjevernom Makedonijom kod Preševa.
Ni nakon nekoliko upita, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) nije odgovorio na pitanja RSE.