Upravo zbog zastupljenosti ovog trenda, nepošteni prodavci dižu vrijednost svojim automobilima radeći očiglednu stvaru - lažiranje originalne kilometraže.
Najveća platforma za provjeru istorije automobija, carVertical, je obavio detaljno istraživanje kako bi saznao koji automobili imaju najčešće štelovanu kilometražu.
Preko 570.000 izvještaja automobila su analizirani kako bi se postigli precizni rezultati. Takođe, istraživanje pokazuje koliko su novca kupci izgubili prilikom kupovine automobila koji ima vraćenu kilometražu.
Dizelaši najviše sporni
Prema izvještajima iz 2020. godine najveći broj lažiranja kilometraže je prepoznat kod automobila koji imaju dizel motore.
U gotovo tri četvrtine (74,4 odsto) svih izvještaja, fenomen štelovanja kilometraže bio je zastupljen kod dizelaša.
Kao što znamo, dizelaši su pouzdan izbor kod vozača koji prelaze velike distance svakog dana. To je zapravo glavni razlog zašto dosta polovnih automobila ima lažirane brojke kada je u pitanju kilometraža.
Sa druge strane, kod benzinaca se znatno rjeđe javlja problem štelovane kilometraže. Tek 25 odsto svih provjerenih automobila sa vraćenom kilometražom su benzinci.
Ali, ovo će se promijeniti u budućnosti zato što se odnos prodatih dizelaša i benzinaca gotovo izjednačio u proteklih par godina.
Sa samo 0,6 odsto slučajeva, automobili na elektrčni pogon, kao i hibridi, veoma rijetko se nalaze u statistici ove prevare.
Jednostavan zločin, velika dobit (ili gubitak)
Performansa automobila se javlja kao jedan od glavnih razloga zbog čega je ova prevara popularna u krugovima nepoštenih preprodavaca.
Mjerač kilometraže se može naštelovati veoma lako, i to za samo par stotina evra. Čak i noviji modeli, koji imaju napredan softver i sigurnosne sisteme, potpadaju pod ovaj trend.
U carVertical istraživanjima stoji da, u zavisnosti od godišta, stanja, i korišćenosti automobila, vraćena kilometraža može povećati vrijednost automobila čak za 25 odsto.
Stariji automobili imaju veće razlike u kilometraži
Prema podacima istraživanja, najčešći automobili kojima je vraćena kilometraža su oni napravljeni između 1991. i 1995. Godine. Vozila u ovoj starosnoj grupi imaju prosjek vraćene kilometraže oko 80.000 kilometara.
Tu zapravo i nema puno iznenađenja jer su stariji modeli jednostavniji za štelovanje sa tehničke strane. Baš zato je i lakše da se vrati kilometraža na ovim automobilima.
Sa druge strane, vozila napravljena između 2016. i 2020. godine imaju u prosjeku oko 36.000 kilometara vraćene kilometraže. Šteta u finansijskom smislu može biti i do nekoliko puta veća nego kod starijih automobila.
Takođe, istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima prevara oko kilometraže može da iznosi između 200.000 i 400.000 kilometara.
Zaključak
Mnogi kupci polovnjaka nisu svjesni istorije automobila koji bi željeli da kupe. Na sve to, neki prodavci uopšte ni ne znaju kroz šta su im sve automobili koje nude prošli.
Izvještaj istorije automobila pruža određene činjenice koje mogu biti od pomoći kako biste izbjegli kupovinu lošeg automobila. Takođe, ovaj izvještaj pomaže i oko pregovaranja, posebno oko cijene.
Dvadeset pet odsto vrednosti automobila se čini kao jak razlog da se temeljno provjeri istorija automobila prije kupovine.
(b92.net)