Najnoviji izvještaj Komiteta za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope, ocjenjuje da je Hrvatska "generalno" uskladila svoj zakonodavni okvir sa odredbama evropske Konvencije za zaštitu manjina, ali da se diskriminacija prema pripadnicima određenih grupa nastavlja, posebno za romske i srpske nacionalne manjine, uključujući povratnike.

Konstatuje se i porast zločina iz mržnje i "incidenata govora mržnje u medijima i u političkom diskursu", kao i "nagli porast radikalnog nacionalizma", što je imalo "opšte negativan uticaj na uživanje manjinskih prava, posebno u teško pogođenim postkonfliktnim oblastima!.

U izvještaju se insistira na većoj službenoj upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama, kao i na poboljšanju uslove stanovanja i života, sa posebnim fokusom na romsku nacionalnu manjinu i srpske povratnike.

Iz Savjeta Evrope pozivaju Hrvatsku da promoviše i sprovodi mjere za borbu protiv bilo kog oblika diskriminacije, uključujući i intersekcijsku diskriminaciju, uz istovremeno obraćanje posebne pažnje na rizične grupe kao što su romske i srpske nacionalne manjine i povratnici.

Hrvatske vlasti se pozivaju da poboljšaju efikasnost besplatne pravne pomoći kako bi se svim pripadnicima nacionalnih manjina obezbijedio jednak pristup pravdi kao i da osiguraju istaknutije prisustvo nacionalnih manjina u javnim medijima povećanjem kvantiteta i kvaliteta medijske produkcije za pripadnike nacionalnih manjina, kao i povećanjem finansijskih i ljudskih resursa izdvojenih za javne radio i TV programe razvijene za, o i od nacionalnih manjina.

Izvještaj pozdravlja tzv "proces pomirenja", koji se dogodio u ljeto 2020. godine, kada je hrvatski potpredsjednik vlade, koji pripada srpskoj nacionalnoj manjini, učestvovao u komemoraciji povodom "oslobođenja hrvatske teritorije", a hrvatska vlada na čelu sa premijerom izrazila žalost za srpskim žrtvama rata 1991-1995. godine.