Iako Ustavni sud BiH nije dio redovne sudske vlasti i pozicioniran je kao posebna, samostalna i nezavisna vlast, odlaskom Zlatka Kneževića, donedavnog predsjednika ovog suda, i dolaskom Tadića koji se izjašnjava kao Hrvat na njegovo mjesto, pravosuđem BiH upravljaju isključivo kadrovi iz Federacije BiH.
Prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH trenutno je Bošnjak Halil Lagumdžija, dok Tužilaštvom BiH upravlja Gordana Tadić, glavna tužiteljka ovog tužilaštva, koja se izjašnjava kao Hrvatica, i na čelu Suda BiH je Ranko Debevec iz reda ostalih.
Kada je riječ o rukovodiocima pravosudnih institucija postavlja se i pitanje saglasnosti s Ustavom BiH, koji kaže da funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH u načelu predstavljaju sastav naroda Bosne i Hercegovine, što sada nije slučaj, barem kada je riječ o institucijama pravosuđa.
"Članom 9, stav 3, Ustava BiH je propisano da funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH u pravilu odražavaju sastav naroda u BiH. Ovo je ustavni imperativ, koji važi za institucije na nivou BiH, pa stoga nije dobro kada se on ne poštuje u praksi. To, u suštini, znači da se krši ova ustavna norma ako se prilikom imenovanja ona ne primjenjuje", rekao je za "Nezavisne novine" Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci.
On kaže da, nažalost, u pravosuđu BiH sada imamo situaciju da nemamo Srbina ni na jednoj rukovodećoj funkciji, ne samo u VSTS gdje je konačno bio red da to poslije 15 godina više ne bude Srbin, već ni u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH.
"S tom praksom se sada nastavlja i u Ustavnom sudu BiH. Mada, ako se Zlatko Knežević izjašnjava kao Srbin, onda po isteku njegova mandata na toj funkciji nije pravno osnovano da Srbin opet bude predsjednik. Ali, ako se Knežević ne izjašnjava kao Srbin, onda je imenovanjem Mate Tadića povrijeđen nacionalni balans propisan članom 9, stav 3, Ustava BiH", rekao je Blagojević.
Dušanka Majkić, delegat Srba u Domu naroda parlamenta BiH, kaže da su Srbi protjerani iz rukovodstva pravosuđa te da nije teško zaključiti kako će to izgledati i čime će se sudovi baviti.
"To je i bio cilj Bošnjaka koji cijelo vrijeme nastoje da prigrabe ključne pozicije u pravosuđu i policiji. Tome se teško suprotstaviti i nešto se moglo uraditi dok je na čelu VSTS-a bio Srbin, ali njegovim odlaskom Srbi nemaju nikakvu šansu da dođu na te pozicije i to govori koliko su oni neravnopravni u odnosu na druga dva naroda", rekla je Majkićeva za "Nezavisne novine".
Ona ističe da se može očekivati da Bošnjaci na sve načine sruše Gordanu Tadić sa pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a kada to i urade, pravosuđe će biti pod njihovom potpunom kontrolom te da je savršeno jasno šta bi to značilo.
"Nama je od vitalne važnosti da se sredi stanje u pravosuđu, ali sa Bošnjacima i međunarodnom zajednicom koja je blagonaklona prema Bošnjacima teško da ćemo bilo šta uraditi", zaključila je Majkićeva.
Na nacionalni disbalans kada je riječ o pravosuđu i ranije su se žalili u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, posebno prilikom imenovanja glavnog tužioca Tužilaštva BiH.
"Ne možemo prihvatiti činjenicu da se na čelne funkcije u pravosudnim institucijama u mandatu trenutnog VSTS-a u pravilu imenuju nebošnjaci. S pravom postavljamo pitanje da li se Bošnjaci uklanjaju sa čelnih pozicija u pravosuđu", saopštili su tada iz SDA, kada su i naglasili da se na taj način ugrožava nacionalni balans koji je ustavna i zakonska obaveza, te da će se svim dozvoljenim sredstvima suprotstaviti takvoj nedopustivoj praksi.
Čelne pozicije
Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH (Hrvat)
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS BiH (Bošnjak)
Gordana Tadić, glavna tužiteljka Tužilaštva BiH (Hrvatica)
Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH (ostali)