Neki ratari u Semberiji očekuju dobar ili prosječan prinos, a drugi se nadaju da će, uprkos pretrpljenoj šteti od suše, koja se kreće i do 50 odsto, imati dovoljno roda barem za vlastite potrebe da bi sačuvali stočni fond.

Kukuruz je doživio stres zbog visokih temperatura i nedostatka padavina. Ratar Dragiša Sakić iz Popova kaže da će temperature, koje su dostizale i 40 stepeni, uzeti danak ovogodišnjem rodu. Na njegovim parcelama stanje nije alarmantno, jer je, kaže, primjenio sve savjete stručnjaka.

Kvalitetna zemlja pođubrena stajnjakom koji amortizuje vlagu spasila je naš kukuruz. Oranice koje nisu dobro nađubrene neće se sačuvati od suše - kaže ovaj ratar. Ko je štedio - nema pomoći Tamo gde se štedilo na prihrani usjevima nije pomogla ni kratkotrajna kiša koja je pala sredinom jula, pa će ratari pretrpiti gubitke. Slavko Marinković očekuje prosječan rod.

- Samo da imamo za svoje potrebe, da ishranimo stoku. Ako ne budemo imali dovoljno stočne hrane, a na tržištu ona stalno poskupljuje, moraćemo smanjivati stočni fond - kaže ovaj poljoprivrednik iz Batkovića. Osim suše, koja je usporila rast i razvoj kukuruza, pa su biljke kasnile sa formiranjem metlice i klipa, dodatni problem u nekim atarima napravio je olujni vjetar. Kukuruz je polegao, pa je neizvjesno koliko će ostati roda i u slučaju da kiša padne i dobro natopi zemlju. Petar Stevanović iz Amajlija kaže da će kukuruz sa nekih parcela morati silirati.

- Planirao sam da skidam u klipu, ali ništa od toga. Ako ostane ovako, kukuruz će poskupiti, pa zadnji ceh opet plaćamo mi - kaže Stevanović.

Na području Semberije u junu je palo 14 litara kiše po metru kvadratnom - šest puta manje nego što je potrebno za nesmetan rast i razvoj kukuruza, a u julu 50 litara. Dnevne temperature bile su od 30 do čak 40 stepeni Celzijusa. Potrebe kukuruza i soje za vodom u ovom periodu dvostruko su veće za ostvarivanje normalnog prinosa. U zavisnosti od vodnih osobina zemljišta, primjenjene agrotehnike i izbora hibrida kukuruz je u različitom stanju dočekao padavine. Zbog smanjenih prinosa ratarima je prioritet da sačuvaju postojeći stočni fond. O proširenju i ne razmišljaju. Rano za procjenu Zabrinut je i Nikola Aleksić iz Golog Brda.

- Prešao sam na hibride rane grupe zrenja u vršaju, tako da se nadam da ću obezbijediti minimalnu zalihu stočne hrane s kojom ću moći da prezimim - kaže Aleksić koji ima farmu muznih grla.

Poljoprivrednici upozoravaju da stočna hrana poskupljuje, a da se povećavaju i ulaganja, tako da strahuju da neće pokriti ni uloženo.

- Rano je govoriti o procentu smanjenja prinosa, jer avgust je mjesec koji određuje konačan rezultat - kaže Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Poslovne jedinice Bijeljina. Koliko će neznatne padavine, objašnjava Zarić, da utiču na održavanje stabilnosti prinosa ostaje da vidimo, ali su dobrodošle, ne samo za usjeve kukuruza, već i za usjeve soje.