Koliko ljudi mora da bude evakuisano iz Avganistana i koliko Avganistanaca želi da napusti svoju zemlju? To ministri unutrašnjih poslova Evropske unije teško mogu da procijene. Samo u Njemačko je prijavljeno 40.000 ljudi kojima je, kao nekadašnjim saradnicima njemačkih organizacija potrebna zaštita, saznaje se u Berlinu između ostalog i od kancelarke Angele Merkel. Velika većina njih još uvijek je u Avganistanu, gdje su sada talibani preuzeli vlast.

Njemački ministar unutrašnjih poslova te brojke nije želio da potvrdi.

"Nema prognoze savezne vlade, jer to objektivno nije moguće", rekao je Horst Zehofer uoči vanrednog sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Briselu posvećenog situaciji u Avganistanu.

Zehofer nije htio, kako je rekao, da izgovori broj "100.000", koji je takođe bio u opticaju.

"Ne bi trebalo nikoga da uznemiravamo time što neodgovorno ubacujemo nekakve brojeve u raspravu", rekao je njemački ministar.

On je obećao da će pokušati da evakuiše što veći broj lokalnih saradnika iz Avganistana i da ih dovede u Njemačku. Oni i njihove porodice dobiće boravišnu vizu i neće prolaziti kroz postupak dodjeljivanja azila, rekao je Zehofer i naglasio da bi one koji su posebno ugroženi, recimo aktivistkinje za ženska prava, novinari i sudije, takođe trebalo da budu evakuisani.

Kada je riječ o mogućim izbjeglicama, a da nisu bili lokalni saradnici stranih organizacija, EU će tu vjerovatno biti manje velikodušna. Unije ne želi ni da se obaveže kada je riječ o tome koliko će ljudi kojima je potrebna zaštita moći legalno i bezbjedno da bude dovedeno u Evropu direktno iz izbjegličkih kampova u Pakistanu ili Iranu kroz tzv. "program preseljenja". Za to je još suviše rano, rekla je komesarka EU za migracije Jilva Johanson.

On namjerava da u septembru organizuje Forum o preseljenju (Resettlement-Forum), zajedno sa SAD, Kanadom, Velikom Britanijom i drugim zemljama, na kojem bi trebalo da se razgovara o konkretnim ponudama.

Strah od "pull efekta"

"Mislim da nije pametno da sada govorimo o brojkama, jer to podstiče nadu ljudima da je bjekstvo moguće, a mi to ne želimo", upozorio je Horst Zehofer.

Inače, odnos prema izbjeglicama se unutar EU veoma razlikuje. Austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer ne želi uopšte više da prima izbjeglice iz Avganistana. Njegova poruka Avganistancima glasi: "Ostanite tu gdje jeste. Pomoći će vam se u regionu."

Luksemburški ministar spoljnih poslova pozvao je sa svoje strane evropske kolege da ne okreću glavu od problema.

"Čvrsto sam uvjeren da EU može da uradi više u ovoj veoma dramatičnoj situaciji u Avganistanu i da primi ljude koji su u životnoj opasnosti", poručio je Žan Aselborn.

U zajedničkom saopštenju, ministri unutrašnjih poslova EU založili su se za to da avganistanske izbjeglice ostanu u regionu što je više moguće i istovremeno za zaštitu spoljnih granica EU.

Ne bi trebalo da se ponovi 2015, kada je milion sirijskih potražilaca azila stiglo u Evropu - to je bila rečenica koja se stalno mogla čuti u Briselu. Prethodnih godina nije bilo slato dovoljno pomoći zemljama u susjedstvu Sirije niti su u dovoljnoj mjeri finansirani tamošnji izbjeglički kampovi. To ovoga puta ne bi smjelo da se ponovi, rekla je nadležna komesarka EU Jilva Johanson: "Ako želimo da izbjegnemo migrantsku krizu, moramo da izbjegnemo humanitarnu krizu".

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer zalaže se takođe za bližu saradnju sa Pakistanom i drugim susjedima Avganistana, pa čak i ako Pakistan, kako je saopštio, ne želi da prihvati dodatne izbjeglice. Tri do četiri miliona Avganistanaca već živi u toj zemlji.

"Treba pojačati diplomatske napore", rekao je Zehofer.

"Državama susjedima Avganistana treba pružiti snažnu podršku kada primaju i brinu o izbjeglicama", rekao je njemački ministar, ujedno naglasivši da bi trebalo "pustiti diplomatiju da uradi svoje".

Ministri unutrašnjih poslova EU pozvali su Evropsku komisiju da predstavi konkretan akcioni plan kojim bi trebalo pomoći susjedima avganistanske države.

"Ako to uradimo brzo i na pravi način, neće nam se ponoviti 2015. Ako pogriješimo i suviše dugo razgovaramo, onda se situacije neće razviti u dobrom smijeru u narednih nekoliko mjeseci", rekao je Horst Zehofer na vanrednom sastanku u Brsileu.

Pakt EU o migracijama još uvijek otvoreno pitanje

Zemlje-članice EU još od 2015. ne uspijevaju da se dogovore ni o zajedničkoj politici azila, niti o načinu distribucije ljudi kojima je zahtjev za azil odobren. Po tom pitanju države-članice su podijeljene kao ni po jednom drugom. Komesarka EU Margaritis Šinas, takođe nadležna za pitanja migracija, smatra da avganistanska kriza Evropljanima ponovo pokazuje da konačno moraju da se dogovore.

"Sve što se događa oko nas govori nam da je sada vrijeme za političku odluku o paktu o migracijama i azilu. To je poruka za nas", kaže Šinas.

Sastankom u Briselu predsjedavao je ministar unutrašnjih poslova Slovenije Ales Hojs, a njegova zemlja, koja trenutno predsjedava EU, nema gotovo nikakve ambicije po pitanju izbjeglica.

Hojs je u Briselu izjavio: "Mislim da ne možemo da preduzimamo dalje korake u narednih nekoliko mjeseci. Niko nije mogao ni da pomisli da ćemo iznenada imati problem s migracijom u Avganistanu."

Slovenački ministar prenio je i da je rasprava bila usredsređena i na prijetnju po bezbjednost koju, kako je rekao, predstavljaju novi migranti iz Avganistana. Bezbjednosna provjera mora biti sprovedena u slučaju svih pridošlica, naglasio je Hojs. Mora se osigurati, dodao je, da kriminalci iz Avganistana koji su već jednom deportovani ponovo ne traže i ne pronalaze svoj put nazad u EU. Krijumčari ljudi moraju se zaustaviti sprečavanjem ilegalne migracije.

"Mora se učiniti sve kako Avganistan ne bi postao sigurno utočište za teroriste", smatra Ales Hojs.

Direktor lobističke organizacije "Za azil" (Pro Asyl), Ginter Burkhart, oštro je kritikovao stav ministara unutrašnjih poslova EU. Vlade trenutno povlače granice utvrđenja oko Evrope, navodi se u saopštenju te organizacije. Umjesto da se orijentišu na prijem izbjeglica, one rade na odbrani - "to je nevjerovatno", kritikovao je Burkhart.

Prema podacima Evropske komisije, broj ljudi koji dolaze i broj potražilaca azila iz Avganistana, u posljednjih nekoliko mjeseci povećao se za trećinu u odnosu na prethodnu godinu. U maju, za koji su dostupni najnoviji podaci, bilo ih je oko 4.600. U to vrijeme, kada je već postalo jasno da će SAD i NATO povući svoje trupe, više ljudi je i krenulo prema Evropi.

(DW)