"Vjerovatno su zanimljivi ljudima koji to finansiraju, tako da ne mislim da će Bilal Bosnić po automatizmu biti neprikosnoveni vođa zajednice na čijem čelu je bio prije sedam godina. Bosnićeve dalje namjere ne znamo i vrijeme će pokazati kakve će biti, ali dosta se toga promijenilo u posljednjih sedam godina", izjavio je Azinović, koji je bio vještak na suđenju Bosniću, nekadašnjem vođi vehabija iz Bužima.

Azinović je za "Dnevni avaz" rekao da se represivni sistem za one koji su se vratili sa stranih ratišta pokazao efikasnim.

"Mnogo ljudi je optuženo i izvedeno pred sud. Ipak, prosječna zatvorska kazna u BiH za osobe koje su odlazile u Siriju je 26 mjeseci što je, koliko znam, najniži prosjek u Evropi kada se radi o presudama ovakve vrste", naveo je Azinović, koji je i profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

On je dodao da Bosnić nije išao u Siriju, već je podsticao druge da tamo idu.

"Odslužio je najvišu kaznu koja je izrečena u trenutku kad se trebalo najjače postaviti prema toj vrsti izazova. Kazna je imala i sankcionišući dio, ali isto tako bila je i upozorenje onima koji su namjeravali krenuti ili podsticali druge da krenu u Siriju, da će država to sankcionisati“, rekao je Azinović.

Sud BiH osudio je na sedam godina nekadašnjeg vođu vehabija iz Bužima Huseina Bilala Bosnića zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanja terorističkih grupa.

Najveći dio kazne odslužio je u zatvoru u Zenici, a zadnje dane u zatvoru u Istočnoj Ilidži, odakle je danas pušten na slobodu.

Stručnjaci za bezbjednost smatraju da izlazak Bosnića na slobodu predstavlja izazov za policiju i ostale bezbjednosne agencije.

Profesor na fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić smatra da bezbjednosne agencije treba da imaju kontakt sa tim osobama i da ih ne mogu potcijeniti niti precijeniti u vezi sa adaptacijom kao i mogućnošću da se vrate na staro.