Na akademiji Knežević je podsjetio da je iz ovog mjesta Višnjić pošao na svoj put stvaralaštva junačkih, epskih narodnih pjesama ostavljajući neizbirisiv trag u srpskoj književnosti.

"Prije 150 i više godina Srbi su se prvi put okupili oko Filipa Višnjića, jer su shvatili da je on jedna od centralnih figura kulture i duhovnosti", naveo je Knežević.

Višnjić je, kaže Knežević, u svojim pjesmama donio ideje slobode, bratstva, te čudesnu ideju otadžbine, koju Srbi prije Višnjića nisu imali u poeziji.

Knežević je istakao da prije Višnjića u srpskoj poeziji nisu bile poznate ni neprolazne ideje majke koja plače za svojom djecom.

Predsjednik bijeljinskog Gradskog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ "Prosvjeta" Slaviša Mikić rekao je da su na večernjoj svečanoj akademiji u Galeriji Centra za kulturu "Semberija" prikazane i najveće gusle na svijetu duge tri metra i upisane u Ginisovu knjigu rekorda. Ove gusle su izradili duborezac Dušan Stevanović i guslar Vukan Đuka.

Mikić je ukazao i na značajan Višnjićev doprinos sviranju uz gusle i dodao da je riječ o jednom od najistaknutijih Srba u istoriji, koji je živio i stvarao na ovim prostorima.

Na akademiji, kao centralnom događaju "Višnjićevih dana", prvi put se predstavila Etno-grupa "Prosvjete", te hor "Srbadija" i istaknuti književnici.