Pandemija je dokazala koliko je porodična medicina bitna, odnosno da je temelj svakog zdravstvenog sistema. Protekli period, kada je između 40 i 50 odsto resursa primarne zdravstvene zaštite angažovano u borbi protiv virusa korona, imao je za posljedicu smanjenje broja redovnih pregleda.

Pojava Covida je stvorila problem u slučajevima liječenja drugih oboljenja, jer ljudi su rjeđe išli ljekarima, a bolesti se razvijaju, ne čekaju.

Jedno od takvih oboljenja je i dijabetes, hronična bolest uzrokovana nedostatkom inzulina koji proizvodi pankreas ili nastaje kada organizam nije u stanju učinkovito iskoristiti inzulin koji tijelo proizvodi.

Inzulin je hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Hiperglikemija ili povišeni šećer u krvi je simptom nekontrolisanog dijabetesa i vremenom može uzrokovati ozbiljnu štetu mnogim organima u tijelu, naročito nervima i krvnim žilama.

U 2014. godini 8,5 odso odraslih i starijih je bolovalo od dijabetesa. Tokom 2019., dijabetes je bio direktni uzročnik za 1,5 miliona smrtnih slučajeva u svijetu.

Prema doc. dr Suzani Savić, specijalisti porodične medicine u JZU Dom zdravlja Banja Luka i nastavniku na Katedri porodične medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, koja je učestvovala na pomenutoj konferenciji, "ovo se ne može smatrati konačnim brojem, jer svi smrtni slučajevi uzrokovani višim nivoom glukoze, koji se očituje kroz kardiovaskularna oboljenja, hroničnu bolest bubrega i tuberkulozu, takođe se moraju ubrojiti, a samo tokom 2012. godine, takvih smrtnih slučajeva u svijetu je bilo 2,2 miliona".

Dijabetes i pušenje

Postoje promjenjivi i relativno nepromjenjivi rizici obolijevanja od dijabetesa. Relativno nepromjenjivi su raniji slučajevi dijabetesa u porodici, hronična bolest bubrega, prijevremeno rođenje.

Promjenjivi su oni na koje svojim ponašanjem možemo utjecati, kao što su visok holesterol, prekomjerna težina, koji su opšte poznati, ali i pušenje, koje na prvi pogled ne djeluje kao potencijalni uzrok ovog oboljenja.

"Pušenje se ubraja u promjenjive faktore, jer je to nešto na šta možemo uticati. Najveći problem je duhanski dim, koji nastaje sagorijevanjem cigarete, a čiji sastojci izazivaju netoleranciju na glukozu, te pogoršavaju kliničke ishode kod oboljelih od dijabetesa tipa 2. Sastojci koji nastaju sagorijevanjem cigareta, u interakciji s drugim faktorima, mogu izazvati teži oblik dijabetesa", upozorava doc. dr Savić.

Doc. dr Savić napominje da su najštetniji sastojci duhanskog dima katran i ugljenmonoksid, koji utiču na krvne sudove i pluća, a da nikotin izaziva ovisnost, ali je dokazano da nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem.

Navodi da je ključ rješenja za ovo u eliminaciji sagorijevanja, odnosno osiguranja da pušači i dalje dobiju nikotin, ali na drugačiji način.

"Ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno porodični ljekari, često se susreću sa pacijentima koji su svjesni negativnih uticaja pušenja, ali jednostavno nisu spremni prestati u ovom trenutku. Smatram da je u tom slučaju naša obaveza, kao ljekara, da informišemo te pacijente o naučno utemeljenim alternativnim proizvodima, koji zagrijavaju umjesto sagorijevaju duhan. Na ovaj način, nivo štetnih i potencijalno štetnih materija se značajno smanjuje, čak više od 90 odsto," smatra doc. dr Savić.

Kaže kako se i ne može dovoljno naglasiti da je u najboljem interesu za zdravlje pojedinca da nikada ne počne pušiti, ali ukoliko je osoba već pušač, onda treba što prije u potpunosti prestati s tom navikom.

Međutim, napominje da za one koji nisu spremni ili se ne žele odreći rituala pušenja u ovom trenutku, Konsenzus koji je izdao American College of Cardiology nudi algoritam sa preporukama. 

"Pacijente s kardiovaskularnim oboljenjima i komplikacijama, koji ne žele ući u program odvikavanja od pušenja i koji nisu pokazali interesovanje za ovaj korak treba najprije motivisati da smanje količinu cigareta i predložiti im no smoking car policy, i primjenu terapije nikotinskih zamjena. Ukoliko to ne prihvate, treba porazgovarati s njima i o naučno utemeljenim alternativnim proizvodima koji zagrijavaju umjesto sagorijevaju duhan", smatra docentica.

Dr Savić završava ovaj razgovor s porukom svim pacijentima:

"Doktor je u ovim slučajevima vaš najbolji prijatelj. Iskreno razgovarajte, ne stidite se simptoma, jer pravilno dijagnosticiranje bolesti i određivanje terapije je u velikoj mjeri timski rad, obje strane imaju isti cilj: osigurati što tačniju dijagnozu i optimalan tok liječenja".