Na javnoj konferenciji "Pravo na pravdu", koju organizuje EU, održano je nekoliko okruglih stolova, a neki od najznačajnijih zaključaka odnose se na nosioce pravosudnih funkcija.

Naime, zaključeno je da je reforma pravosuđa nemoguća dok se unutar pravosuđa ne pročiste oni koji sprečavaju uspostavljanje pravne države.

Kao prvi korak u tom smjeru traži se provjera, odnosno "vetting" svih članova VSTS-a, predsjednika sudova, glavnih tužilaca i njihovih zamjenika, u smislu eventualne veze s politikom, organizovanim kriminalom i detaljna provjera imovine.

Sukob interesa u pravosuđu, kako je zaključeno, treba proširiti i na srodnike, ali i značajno ojačati Kancelariju disciplinskog tužioca, posebno kada se radi o korupciji, a ne, kao što je do sada često bio slučaj, samo prilikom propusta u radu.

Jedan od zaključaka je da su potrebne sankcije za javne službenike, posebno u pravosuđu, koji ne rade svoj posao, ali i da mora biti više predmeta visoke korupcije i sankcionisanja funkcionera koji se upuste u korupciju ili je svojim djelovanjem podstiču.

Iako bi sankcionisanje trebalo da se podrazumijeva samo po sebi, učesnici konferencije su ukazali na to da sankcija nema čak i kada su krivično djelo ili ozbiljan propust u radu evidentirani i nesporni.

Takođe, jedan do zaključaka odnosi se i na to da VSTS BiH umjesto preporuka pravosudnim institucijama dostavlja obavezujuće naloge kad je u pitanju jačanje integriteta pravosuđa.

Konferenciju je otvorio Masej Popovski, vršilac dužnosti generalnog direktora u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, i podvukao je da je vladavina prava ne samo u samom srcu procesa proširenja, već da se razvojem metodologije proširenja u pregovorima ova oblast stavlja u još snažniji fokus nego što je to bilo ranije.  

"Nažalost, 2021. godina je izgubljena godina za BiH. Nismo vidjeli nikakav stvarni napredak na putu ka EU niti u sprovođenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja. Vidjeli smo rast političkih podjela širom zemlje na različitim nivoima. Svjedočimo nastojanjima da se poništi napredak ostvaren u proteklih 26 godina, posebno u oblasti pravosuđa", naglasio je on i dodao da se nastavljaju pokušaji urušavanja integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.

Popovski je istakao da će EU uprkos tome nastaviti pružati podršku građanima koji žele graditi bolju budućnost u BiH, ali je upozorio da nepribližavanje BiH EU donosi negativne efekte i privredi i građanima, a utiče i na smanjenje mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, o čemu su, podsjećamo, i "Nezavisne" pisale.

Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, podsjetio je na prvu debatu u ovoj seriji prije dvije i po godine, kada je bio gost Pribe.

"Iako smo svi svjesni njegovog izvještaja, nažalost ni nakon dvije i po  godine nismo vidjeli mnogo napretka u popravljanju stanja. U te dvije i po godine BiH je prošla kroz kovid pandemiju, a građani su mogli da vide kako korupcija utiče na njihove živote na svakodnevnoj osnovi. Jedno je jasno: želje građana da se ostvari napredak po pitanju borbe protiv korupcije nisu ostvarene", rekao je Zatler.

Kao i Popovski, i Zatler je ukazao na činjenicu da je u proteklih godinu dana propuštena prilika da se ostvari i kroz postupke RS da se, kako je rekao, potkopa temelj vladavine prava.

"Nimalo mi nije drago konstatovati da nijedan prioritet koji se tiče vladavine prava nije ostvaren u protekle dvije godine", rekao je on i ukazao na neodgovorne poteze vlasti u Parlamentarnoj skupštini BiH da se usvoje antikorupcijski zakoni, poput amandmana na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Zakon o sukobu interesa.

"Amandmani na Zakon o javnim nabavkama nisu čak ni razmotreni. To je neodgovorno ponašanje", rekao je Zatler i pozvao lidere da sa deklarativnih poziva pređu na konkretne aktivnosti u poboljšanju pravne države.

I on je, međutim, naglasio da EU ostaje privržena da pruži podršku jačanja pravosuđa u BiH, ali je i upozorio da bi bilo nerazumno nastaviti pružati podršku ako nema rezultata.

Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, takođe je ukazao da ne postoji napredak niti u ispunjavanju Pribeovih preporuka, niti preporuka iz Mišljenja Evropske komisije, što pokazuje da pravna država još nije pustila korijen u bh. društvu jer vlast je ne promoviše, a političke elite ne poštuju.

"Čak bi se moglo konstatovati da se BiH od 2019. godine kreće u pogrešnom smjeru kada je u pitanju vladavina prava. Ranije tokom godine aplaudirali smo Predstavničkom domu što je ostvario početni napredak po pitanju zakona o sukobu interesa, javnih nabavki i amandmana na Zakon o VSTS-u. Ovi zakoni su od kritičke važnosti za vladavinu prava i aspiracije BiH da se pridruži EU. A šta je uradio Dom naroda? Glasao je protiv. A što je još gore, stranke koje su bile protiv tvrde da su najveći zagovornici vladavine prava i evropskih integracija. Kakvo licemjere. Kako možete to da tvrdite istovremeno dok glasate protiv temeljnih zakona za vladavinu prava", rekao je Marfi. On je ukazao na podatak da je 90 odsto svih javnih nabavki od oktobra 2020. sumnjivo, a da je njihova ukupna vrijednost 136 miliona maraka, i dodao da političari ne samo da ne rješavaju ovaj problem, nego aktivno rade na tome da problem ne bude riješen.

Denis Džidić, urednik BIRN BiH, kaže da nije problem da ne postoji dovoljno informacija ili dokaza da pravosuđe ne funkcioniše, nego da brojni izvještaji i nalazi koji jasno ukazuju na probleme ne dovode ni do kakve promjene u praksi.

"I to zbog odbijanja unutar institucija, kao i zbog političkog upliva u donošenje odluka. Problemi koji se pominju skoro su nevjerovatni. Mi novinari kada želimo da pravimo predmete u kojima se sudi zbog korupcije imamo probleme čak da dobijemo rasporede suđenja", kaže on i ističe da mnoge pravosudne institucije ignorišu Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Iza svih ovih problema, kako navodi, stoji činjenica da nema sankcija za ovakvo ponašanje nadležnih.

"Endemska korupcija koja vlada u BiH je rezultat toga što mi nemamo suštinskih optužnica za visoku korupciju", naglasio je on.

Džidić je podsjetio na kampanju koju su prošle godine proveli s brojnim medijma i građanima da se Tužilaštvo BiH natjera da objavljuju optužnice, a da je rezultat toga da je ta institucija konačno pristala da se optužnice počnu objavljivati.