On izaziva iznenadne napade jakog bola i oticanja. Ova bolest napada oko tri odsto stanovnika (više gojaznih), a stope su se udvostručile u periodu od 1990. do 2010. godine.

Nekad su je nazivali "kraljevskom" bolešću, jer se javlja često kod osoba koje pretjeruju u hrani i piću. Prije svega se to odnosi na meso i alkohol, namirnice koje su sebi nekada mogli da priušte samo najbogatiji.

Najčešće zahvaćeni zglobovi su palac na nozi, koljena i skočni zglobovi. Mjesto je bolno, otečeno, koža je crvena, a zglob vruć na dodir. Dijagnoza se može postaviti analizom zglobne tečnosti, a kod malog zgloba kao što je kod nožnog palca radi se ultrazvučni pregled.

Do upale dolazi zbog aktivacije imunskog sistema koji reaguje na nataložene kristale. Ovi kristali nastaju zbog povišenih vrijednosti mokraćne kiseline preko granice na kojoj je rastvorljiva. Takvo stanje se naziva hiperurikemija.

Kod većine pacijenata bolest nastaje zato što organizam ne može da efikasno izlučuje mokraćnu kiselinu putem bubrega. Razlozi mogu biti genetske mutacije ili bubrežne bolesti.

Okidači napada gihta su loše navike u ishrani - mnogo crvenog mesa, iznutrica, alkohola, industrijski pravljenih slatkiša. Zbog toga je, uz lijekove koje će prepisati ljekar, veoma važno da se promijeni jelovnik. Sa njega treba izbaciti crvena mesa, sve vrste mesnih prerađevina kao što su salame, paštete i mesni naresci, ali i konzervirane ribe, kao i plodove mora.

Preporučuje se umjereno korišćenje jaja i živinskog mesa, kao i mliječnih proizvoda. Mora se izbjegavati hrana zaslađena fruktozom ili kukuruznim sirupom, kao i sav alkohol, a naročito pivo.

Pacijenti mogu da slobodno jedu orašasto voće, povrće, mahunarke i biljna ulja. Savjetuje se prestanak pušenja i umjerena fizička aktivnost (Lepa&Srećna).