Međutim, protekla zima je pokazala da je Evropa, zajedno sa svojim saveznicima, bila pripremljena za taj scenario i, nakon početnog šoka koji je doveo i do visokih cijena gasa, uspjela da stabilizuje snabdijevanje energentima i izbjegne negativne posljedice. Najbolja ilustracija toga je činjenica da je cijena prirodnog gasa sada na nivou prije ukrajinskog rata, s tendencijom daljeg pada.

Jedan od razloga za uspješno prevazilaženje ove krize je i činjenica da je NATO, još 2008. godine na samitu u Bukureštu, prepoznao energetiku kao bezbjednosno pitanje i uključio ga u svoje politike i planove. NATO je 2012. godine u Litvaniji osnovao Centar za energetsku sigurnost, u kojem vojni i civilni stručnjaci organizuju i koordinišu aktivnosti koji se odnose na politike za stabilno snabdijevanje energentima i jačanje energetske efikasnosti. Iako se ove aktivnosti mogu činiti kao birokratske i suvoparne, posao koji ovakve agencije rade u pozadini i mimo očiju javnosti omogućavaju zemljama da se u slučaju izbijanja kriza brzo prilagode. Događaji koje javnost često vidi u vijestima su obično samo vrh ledenog brijega, jer je svaka uspješna mjera i politika rezultat rada velikog broja birokrata i eksperata koji u pozadini pripremaju teren za donosioce političkih odluka.

Za razliku od NATO-a, BiH ne polaže ni blizu dovoljno pažnje energetskoj sigurnosti, a posljednji događaji u vezi sa gasnom infrastrukturom to jasno pokazuju. U Republici Srpskoj žele da se preko "Istočne interkonekcije" povežu sa Srbijom, i to na isti izvor energije, što nikako ne može ponuditi diverzifikaciju snabdijevanja, pa samim tim ni veći izbor potencijalnih dobavljača. S druge strane, u Federaciji BiH "Južna interkonekcija", projekat koji bi omogućio da BiH, osim ruskog, dobija i zapadni gas, godinama stoji jer se političari u Sarajevu i Mostaru ne mogu dogovoriti o tome ko će projekat sprovesti.

Da su EU i SAD još prije početka ruske invazije mislili na sigurnost snabdijevanja BiH, pokazuje činjenica da je Evropska komisija još prije deset godina u svoje energetske planove uključila i pitanje izgradnje novih visokonaponskih dalekovoda, jačanje udjela zelene energije u ukupnom miksu i diverzifikacije gasa za BiH.

EU je još 2019. godine pokrenula projekat i izrazila spremnost da finansira i pruži grantove za realizaciju projekata za gasnu diverzifikaciju, ali godinama se ništa nije pomjerilo s mrtve tačke. 

U Evropskoj komisiji su nam rekli da je južni gasni interkonektor, koji bi trebalo da ima i dvije grane ka Novom Travniku i Mostaru, jedan od najvažnijih projekata u okviru ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, kao i da aktivno pomaže da se uz grant koji oni obezbjeđuju nađe i povoljno finansiranje.

Osim toga, EU je nedavno pružila i podršku građanima zbog visokih cijena energenata tokom protekle zime.

"EU obezbjeđuje 70 miliona evra BiH putem paketa energetske podrške ugroženim porodicama i malim i srednjim preduzećima, kao i za podsticanje tranzicije ka obnovljivim izvorima energije", kažu oni.

U Ambasadi SAD su nam rekli da je diverzifikacija snabdijevanja energijom bitan dio bezbjednosti, koja, osim izgradnje novih gasovoda, uključuje i integraciju obnovljive energije, štednju energije i reformu energetskih politika.

"Pozdravljamo napore EU i energetske zajednice da identifikuju ključne regionalne energetske infrastrukturne projekte i podstičemo dalju saradnju na implementaciji ovih projekata, posebno gasovoda prirodnog gasa 'Južna interkonekcija', koji će povezati BiH na snabdijevanje prirodnim gasom preko Hrvatske. Iako projekat ovog gasovoda ne isključuje druge projekte, 'Južna interkonekcija' će pomoći diverzifikaciju izvora prirodnog gasa za BiH, okončati zavisnost BiH od jednog dobavljača, te bi ciljanim investicijama mogla činiti ključnu komponentu tranzicije obnovljive energije u BiH. Pozivamo Parlament FBiH da bez daljeg odlaganja usvoji zakon o 'Južnoj interkonekciji', a Vladu FBiH da osigura finansiranje ovog značajnog projekta što je prije moguće. Ovaj proces može i treba da počne odmah", kažu oni.

Dolaskom nove Vlade FBiH postoji šansa da se ovi značajni projekti počnu realizovati, a da li će tako i biti, ostaje da se vidi.

Kako navode u NATO-u, energetika je važna u dva ključna aspekta. Prvi aspekat,  o kojem smo govorili, odnosi se na bezbjednost snabdijevanja energentima privrede i građana, kao i sigurnost energetske infrastrukture. Drugi aspekt se odnosi na upotrebu energenata u oružanim formacijama, od pogonskih goriva, proizvodnje u namjenskoj industriji, pa do grijanja prostorija i drugih funkcionalnih potreba.

Na NATO stranici ističu da Alijansa želi, osim ovih strateških aspekata, i da doprinese energetskoj tranziciji zbog uticaja koji energenti imaju na okolinu. S tim u vezi, NATO razvija strategije o manjoj potrošnji energetike.

(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država).