On je istakao da je cilj Vlade da dosegne rast BDP-a od četiri do pet odsto i da prosječna plata bude 1.000 KM.
"To ne možemo ostvariti bez javnih investicija. Na tom planu je cilj gradnja auto-puteva, brzih puteva i ostalih puteva u mnogim područjima Srpske koji će saobraćajno povezati Republiku i doprinijeti njenom razvoju", rekao je Višković za RTRS.
On je dodao da je strateško opredjeljenje povezivanje Banjaluke sa Srbijom i podsjetio da je o tome govorio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
"To treba biti naš nacionalni i državni projekat iza kojeg apsolutno stojim. To nam je jedina logična veza, jer Srbiju smatramo maticom. Izgradnja tog auto-puta kojim bi se Banjaluka preko Doboja, Brčkog i Bijeljine povezala sa Srbijom - biće prioritet, a već narednih dana pregovaraćemo da se dođe do mogućih investitora za izgradnju", kaže Višković.
On je rekao da postoji obećanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će učestvovati u finansiranju izgradnje tog puta.
"To treba iskoristiti jer će u tom smislu i naš put `9. januar` dobiti na značaju", naglasio je Višković.
On je najavio da će u prvom planu Vlade biti investicije u energetski sektor, počev od gradnje hidroelektrana "Dabar" i "Buk Bijela" do revitalizacije termoelektrana "Gacko" i "Ugljevik".
"U narednih mjesec, dva trebalo bi da raspišemo tender za izbor izvođača radova na hidroelektrani `Dabar`. Vrijednost investicije je oko 240 miliona evra, a do sada je realizovano oko 60,70 miliona", naveo je Višković i dodao da evropski i svjetski finansijeri nude povoljne kredite i uslove, što bi moglo da omogući i nova radna mjesta i sigurniju i jeftiniju energiju.
On je istakao da će nosilac invcesticija u oblasti energetike biti "Elektroprivreda Republike Srpske", iako nije realno da to ona sama finansira jer je, izuzimajući Hidroelektranu "Bočac 2", posljednji veći energetski objekat sagrađen iz vlastitih sredstava Hidroelektrana "Višegrad", podignuta 1985. godine.
Višković je naveo da su promjene u menadžmentu "Elektroprivrede" i njenim zavisnim preduzećima preduzete da bi stanje bilo poboljšano, za šta je dat rok od mjesec dana.
"I u ekspozeu sam naveo da moramo posebnu pažnju posvetiti strateškim javnim preduzećima jer želimo da ta preduzeća pune budžet, a ne da se naslanjaju na njega. Nijedan direktor koji dobro radi i pravi pozitivne rezultate ne treba da ima brige za svoje radno mjesto, a oni koji nemaju rezultate moraće da odu. To je stav najviših organa SNSD-a i on će važiti za sve. Svi moraju da se uhvate u koštac sa problemima", naglasio je Višković.
Govoreći o pismu u kojem je predsjednik kompanije "Boksit" Rajko Dukić upozorio vlasti da ne dozvole da zvorničko preduzeće "Alumina" doživi sudbinu Fabrike glinice "Birač", Višković je istakao da je on jedan od "krivaca" zašto je "Alumina" spasena 2013. godine.
"Tada su Litvanci bili na izlaznim vratima i samo se čekao momenat kada će da odu. Zbog povezanosti `Boksita` i `Alumine` došao sam u Banjaluku sa apelom da je spasimo i donesena je odluka da Srpska preuzima `Aluminu`, koja je danas ozbiljan privredni subjekt čiji je godišnji izvoz veći od 200 miliona i koja izvozi u 45 zemalja", rekao je Višković.
On je podsjetio da su pristigle tri ponude za potraživanja "Birča" i sve su prihvaćene kao ravnopravne, ali uz striktne zaključke da ih kupac ne može otuđiti, da mora zadržati djelatnost narednih deset godina, poštovati ugovor koji "Alumina" ima sa "Boksitom" o kupovini rude, zadržati radnike i uložiti više od 50 miliona evra u revitalizaciju pogona i kreiranje novih proizvoda.
"Postoji 13 uslova koje kupac treba da ispuni, a jedan od zaključaka predviđa da ukoliko kupac ne ispuni uslove Srpska može da raskine ugovor i nije obavezna da ga obešteti za ulaganja do tog momenta. Time su Srpska, zaposleni i kompanija zaštićeni. Vlada je donijela odluku da sva tri ponuđača imaju rok do 31. decembra ove godine da daju garancije da će ispuniti tih 13 zaključaka. Ništa se ne radi tajno i niko nije favorizovan", istakao je Višković.
Osvrnuvši se na prodaju bijeljinske "Šećerane", Višković je naveo da nije prioritetno pitanje za koliko novca je prodata, već da ona radi i da cijela regija koja se bavi poljoprivredom može da svoje proizvode plasira u "Šećeranu" i da svi imaju koristi od toga.