BRISEL OD STALNOG DOPISNIKA

SAGA oko imenovanja ljudi na najvažnije funkcije unutar EU nastavila se i i u utorak. Epizode sa zapletom, kao u španskoj seriji, započele su još u nedelju uveče, a posle neprospavane noći prekinute su narednog dana posle podne. Nastavak je trebalo da usledi u utorak oko 11 sati, ali su šefovi država ili vlada za isti sto, na radni ručak, seli tek pet sati kasnije.

Prethodno su se u zgradi Evropskog saveta vodile velike pregovaračke bitke na bilateralnom nivou i u okviru manjih grupa, od kojih je svaka branila svoje interese. Više puta odlagani početak zajedničkog sastanka konačno je doneo i neka nova imena, ali bez garancija da bi ona mogla da budu i prihvaćena.

Kao ličnost koja bi trebalo da preuzme vođstvo Evropske komisije odjednom se, tako, pojavila nemačka ministarka odbrane, demohrišćanka Ursula fon der Lejen (60), i to na predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona. On je ranije odbio upravo jednog Nemca iz iste političke grupacije, Manfreda Vebera.

Angela Merkel se, prema prvim informacijama, složila s time. Makron je zauzvrat tražio da na čelo Evropske centralne banke dođe Francuskinja iz redova nekadašnjih Sarkozijevih desničara, Kristin Lagard (63), sadašnja generalna direktorka MMF, što je Merkelova takođe prihvatila. Time je ujedno ispunjen i Makronov zahtev da dve žene dobiju najviše funkcije.

Na papir je stavljeno još nekoliko imena za ostala rukovodeća mesta, posle čega se selo za isti sto.

Odlazeći šef Evropske komisije Žan Klod Junker

Prema ovoj projekciji, koju su pred sobom u 16 sati imali lideri zemalja članica čekajući da im se po ko zna koji put podgreje ručak, sadašnji belgijski premijer, liberal Šarl Mišel (44), trebalo je da preuzme Evropski savet. Za funkciju visokog predstavnika za spoljnu i bezbednosnu politiku je, u tom slučaju, bio viđen dosadašnji evropski komesar za energetiku, Slovak Maroš Šefčovič (53), koji ima podršku socijaldemokrata, i čime bi se ispunio još jedan zahtev, u vezi sa ravnomernom geografskom zastupljenošću. Njemu bi tako ujedno i pripao zadatak da nastavi tamo gde je stala Federika Mogerini u razmršavanju kosovskog čvora.

TOKOM HIMNE OKRENULI LEĐA

DOK se većalo u Briselu, u utorak je u Strazburu održano inauguraciono zasedanje novog saziva Evropskog parlamenta. Zasedanje je trajalo svega pola sata, posle čega su započele konsultacije oko izbora predsednika parlamenta. I tih pola sata bilo je dovoljno za incident. Britanski poslanici koji podržavaju "bregzit" su okrenuli leđa tokom intoniranja evropske himne, dok je više evroskeptičnih poslanika iz drugih zemalja ostalo da sedi. To je naljutilo odlazećeg predsednika Antonija Tajanija, koji ih je pozvao da pokažu poštovanje prema Evropi. Prema načelnom dogovoru oko preraspodele mesta na najvišim evropskim funkcijama, oko čega se u utorak po podne raspravljalo u Briselu, Tajanija bi mogla da zameni španska socijalistkinja Irače Garsija (45).

KATALONCI DIGLI GLAS

KARLES Puđdemon, bivši katalonski premijer, i njegov saradnik Toni Komin, obojica u izbeglištvu u Briselu od pre 20 meseci, neće biti poslanici Evropskog parlamenta. Tako je odlučio Generalni sud EU uz obrazloženje da imena ove dvojice nisu bila na listi evroposlanika koje je 17. juna dostavila španska vlada. Njihov advokat kaže da će tražiti formulu kako bi mogli da prisustvuju, dok je evroposlanike u Strazburu dočekao protestni miting "Saveta Republike", tela koje je Puđdemon smislio u Briselu kako bi koordiniralo internacionalizacijom njegovog slučaja. Miting su podržale Katalonska nacionalna skupština i "Ominijum kultural", koje su organizovale dolazak 80 autobusa i dva čarter-leta do Strazbura. V. S.