OD 12.000 hektara državne zemlje u subotičkom ataru, oko 2.000 hektara ne može da se izda u zakup. Kako bi se obavila kontrola, osnovana je i petočlana radna grupa sa zadatkom da proveri da li je to državno zemljište, koje nije izdato u zakup, uzurpirano.

Da bi skinuo posejane kulture uzurpator će morati da plati u proseku 600 evra po hektaru.

- U Subotici je 2017. godine više od 40 hektara državne zemlje bilo uzurpirano, ti usevi su skinuti i prodati, a dobijena sredstva slila su se u budžet Grada - podseća Šimon Ostrogonac, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu. - Lanjski godišnji program je usvojen u oktobru, te je za kontrolu bilo kasno, jer je poljoprivredna godina bila gotova. Ove godine biće dovoljno vremena da se uradi kontrola, jer je program usvojen na vreme.

Među uzurpiranim površinama ima i onih u privatnom vlasništvu koje nikad nisu konvertovane, pa se i dalje vode pod državnom zemljom, ali i sitnih parcela kraj auto-puta i ipsilon kraka.

Poljočuvari su već obišli parcele i utvrdili da li je na njima nešto zasejano, ili su uparložene. Usevi na uzurpiranim površinama biće skinuti, osim ako se ne javi onaj koji ih je zasejao i platio zakup. To se u praksi uglavnom ne dešava, jer uzurpator plaća trostruki iznos zakupa i može da dobije tri godine pasivnog statusa ukoliko se utvrdi da je to uradio namerno. Procenjuje se da je bespravno zasejano od 10 do 20 hektara, a dobar deo državne zemlje je pod parlogom, skoro 90 odsto peskovitih površina.

- To su uglavnom peskoviti tereni duž granice sa Mađarskom, od Tavankuta do Bačkih Vinograda, nekadašnji voćnjaci - dodaje Ostrogonac.

U planu lokalne samouprave je pronalazak rešenja za peskovite površine pod parlogom, koje bi se mogle izdati u dugoročni zakup od 20 do 30 godina.

STOČARIMA ZEMLjA NA PERIOD DO OSAM GODINA

U SUBOTIČKOM ataru postoji 12.000 hektara državne zemlje koja se koristi kao poljoprivredno zemljište. Iako je, prema preporuci Ministarstva, zakup dugo bio moguć samo na period od jedne godine, stočari će od ove godine moći dobiti zemlju na period od jedne do osam godina.