ŠLjIVE, kao važan deo ishrane i privređivanja stanovništva u zapadnoj i centralnoj Srbiji, ali i u Semberiji i podmajevičkom kraju, tema su gostujuće izložbe "Tradicionalni proizvodi od šljiva" Narodnog muzeja u Valjevu, koja je u okviru "Pantelinskih dana" otvorena sinoć u Muzeju Semberije.

Predstavljena postavka je rezultat terenskog rada od 2017. godine na području valjevskog, kolubarskog, užičkog i čačanskog kraja. Pored izloženih fotografija, predmeta koji se koriste za pravljenje proizvoda od šljiva i dokumentarnog filma o ovom voću, posetioci izložbe su imali priliku da uživaju u sjajnim ukusima proizvoda od šljiva - šljivopiti, knedlama, mafinima, štrudli i drugim poslasticama.

Na prostorima Balkana šljiva se pojavljuje u 4. veku pre nove ere. U srednjem veku prehrambeni proizvodi od šljiva su bili predmet trgovine sa Dubrovačkom republikom, a ovo voće se često pominje kao trgovačka roba i u kasnijim vekovima, pogotovo u austrougarskim dokumentima.

Gordana Pajić, etnolog u Narodnom muzeju Valjevo i autor izložbe, kaže da su šljive u ishrani stanovništva zapadne i centralne Srbije veoma značajne, a stanovništvo se počelo baviti intenzivnom proizvodnjom ovog voća od sredine 19. veka.

Šljiva je bila važna i u vreme mira i u vreme rata, a posetioci imaju priliku da vide i fotografije industrijske proizvodnje pekmeza od šljiva nastale za vreme Prvog svetskog rata.

Na izložbi mogu da se vide i predmeti koji su se koristili za služenje slatka od šljiva, koje se obično gostima posluživalo za slavu. U valjevskim svadbenim običajima doskora je praktikovano da se drugog dana svadbe zasadi šljiva, koja se potom okiti. Novac koji se tresao sa te šljive mlada je stavljala u kecelju.

PRVA IZLOŽBA

IZLOŽBA je prvi put priređena 2017. u Narodnom muzeju u Valjevu. Od tada je, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Srbije, bila postavljena u nekoliko izložbenih prostora, među kojima je bio i "Sajam šljive" u Osečini.