Iz Ministarstva inostranih poslova Rusije saopšteno je da Rusija i Crna Gora imaju bogatu istoriju bilateralnih odnosa i značajan potencijal za interakciju, ali da se te mogućnosti ne koriste. 

"Praksa pokazuje da pokušaji formiranja sopstvenog nacionalnog identiteta, isključivo na osnovu poricanja istorijskog iskustva, prekida veza sa susjedima i nade u svijetlu evroatlantsku budućnost, vode samo do povećanja konfrontacije u regionu, koji je, i bez toga, opterećen brojnim izazovima", navodi se u odgovoru ruskog Ministarstva inostranih poslova podgoričkim "Vijestima". 

Iz ruskog Ministarstva su istakli da se nadaju da će biti stvoreni uslovi za povratak razvoja rusko-crnogorskih odnosa na uzajamno korisnim osnovama. 

Podgoričke "Vijesti" podsjećaju da su dobri odnosi Crne Gore i Rusije narušeni nakon zaokreta crnogorske vlasti ka zapadu i odluke da državu vodi ka članstvu u NATO, kao i odluke da se u potpunosti pridruže sankcijama EU protiv Rusije. 

Najveći izazovi između dvije zemlje nastupili su nakon hapšenja optuženih za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori na izborima u oktobru, 2016. godine. 

Prema optužnici crnogorskog Specijalnog tužilaštva, prvobitni organizatori "državnog udara" su dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Aleksandar Popov, kojima se sudilo pred Višim sudom u Podgorici. 

Viši sud je 9. maja, između ostalih, osudio Popova na 12, a Šišmakova na 15 godina zatvora zbog krivičnog djela "stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju". 

Nakon presude, iz Odjeljenja za informisanje i medije ruskog Ministarstva inostranih poslova je saopšteno da presuda Višeg suda u Podgorici "ne ostavlja nikakvu sumnju u politizaciju crnogorskog sistema pravde i njegovu podložnost manipulacijama spolja", te da samo može pogoršati rusko-crnogorske odnose, koji su već na najnižoj tački u njihovoj istoriji.