MINULIH nekoliko godina, porodice u Boki, pa i u hercegnovskom kraju, vraćaju se maslinarstvu. Tako je i Novljanin Mladen Rostović, u naselju Glogovik, od majke Ane nasledio parcelu sa 110 maslina starijih od jednog veka, a onda je omladio stara i zasadio stotinak novih stabala.

Njegova izabrana sorta je domaća crnica, koja je ove godine dobro rodila. Od nje se, kako kaže naš sagovornik, dobija veoma ukusno ulje.

- Mnoge štetočine uništavaju maslinu i mnogi proizvođači koriste hemijske preparate da to spreče. Ja ne prskam svoja stabla, smatram da sve treba da bude prirodno. Invaziju insekata je teško zaustaviti na bilo koji način. Palmin surlaš je, pored svih tretmana koji su obavljani, uradio svoje i desetkovao fond palmi.

Tako i maslinova mušica i ostali paraziti, kada napadnu, teško je boriti se sa njima. Prošle godine je bila invazija maslinove mušice, tako da nije bilo roda. Ove godine štetočina je manje - priča Rostović.

Kiša je nedavno pala u pravo vreme, pa bi berba, koja počinje u oktobru, mogla da bude berićetna. Stabla u njegovom voćnjaku prosečno daju deset kilograma ploda, a ona koja su dostigla pun razvoj i do 30 kilograma. Mlevenjem se dobija od 10 do 15 odsto ulja, ili od 100 kilograma ploda od 10 do 15 litara. Ali i to zavisi od perioda kada se masline melju, da li se čeka da sasvim sazru ili se plod obere dok je zelen.

Maslinari su po nekom nepisanom pravilu ljudi koji poštuju tradiciju i ovdašnje običaje, pa otud i skoro emotivno Rostovićevo podsećanje da je maslina kao majka, a vinova loza kao žena.

- Ako vinovu lozu zapustite i ne pazite je, ona izdivlja i nikada ne može da se obnovi. Ali ako maslinu zapustite pa joj se vratite, ona vas opet prihvati i nastavi da živi i da daje dobar plod.

Rostović je oformio i mlin za masline, koji koriste mnogi novski domaćini.

- Ljudi koji nemaju novca da plate mlevenje ostavljaju tradicionalni ujam maslinovog ulja, što je meni višak. Ja ga prepakujem u finu ambalažu i prodajem. Na domaćem tržištu uobičajena cena je 15 evra, pa je to i moja cena, jer ne želim da budem konkurencija bilo kome - objašnjava naš sagovornik.

U Herceg Novom rade još dva mlina, što zadovoljava potrebe hercegnovske teritorije. Da se Novljani vraćaju maslinarstvu, Rostović ilustruje i podatkom da su sve traženije sadnice, a u tom poslu sve uspešniji je rasadnik Lazovića u Zelenici.

- Kupio sam od njih stotinu stabala, od kojih se samo jedno nije primilo, i to verovatno mojom greškom. Prema rečima vlasnika rasadnika, porasla je prodaja sadnica. Kupuju ih meštani koji su očistili svoja imanja i počeli da se bave proizvodnjom. Naš sugrađanin Petko Vlaović je u poslednje tri godine posadio najmanje 300 stabala. Novljanin Obrad Mandić je i predsednik Udruženja maslinara Boke, a porodica Moric sa Luštice već je, kada je maslinarstvo u pitanju, postala prava institucija - priča Rostović.

OBRADA POSTARINSKI

PORODICA Moric je stare maslinjake revitalizovala, a kuću i mlin stavila u funkciju turizma. Pokrenuli su druge Luštičane, a na zadovoljstvo mnogih, većina hercegnovskih domaćina sve oko maslina uglavnom radi na tradicionalan način. Postavljaju imbulje ispod maslina, one koje otpadnu sakupljaju svakodnevno, stavljaju ih u salamuru dok ne skupe određenu količinu za mlevenje. Taj ciklus tokom jedne godine može biti i tri-četiri puta.