POSLEDICE katastrofalnih požara u Polarnom krugu osećaće se u narednih 20 godina, sve dok se flora i fauna ne obnove, smatra geolog prof. dr Dragan Milovanović sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. On smatra da su neumesna medijska poređenja posledica požara u Sibiru i na Aljasci sa erupcijom vulkana.

- Vulkani emituju sitnu prašinu koja ostaje u atmosferi stvarajući efekat staklene bašte, a kod požara toga nema. Međutim, vatra ovakvih razmera troši enormne količine kiseonika, bez koga nema života. Pošto je vegetacija koja ga je stvarala uništena, posledice će biti dugoročne. Imamo i ogroman oblak vrelog vazduha koji će zagrevati atmosferu. U najkraćem roku ljudi moraju da počnu lečenje sibirskih ranjenih pluća planete - upozorava prof. dr Milovanović.

Požar nije uništio samo biljni pokrivač već i faunu, a stvorene su ogromne količine ugljen-dioksida koje će dovesti do stvaranja kiselih kiša.

- One ne moraju da padnu u Sibiru, već mogu da se sruče bilo gde i izazovu naknadne štete - kaže prof. dr Milovanović.

U Polarnom krugu šumski požari su redovna pojava tokom kratkog leta, kada gori crnogorična vegetacija i sloj treseta se otopi u dubini oko metra. Toplota koja se tako oslobađa utiče i na permafrost, večno zaleđeni sloj tla.

- Tek ćemo videti kako će požari uticati na otapanje i režim voda na dalekom severu, što će se, naravno, odraziti i na celu planetu. Dešavanja u Sibiru se bez preterivanja mogu nazvati kataklizmičnim - kaže prof. dr Milovanović.