IAKO je pre tri godine izgledalo da Priboju - u kojem se vreme merilo na pre i posle firme FAP - nema spasa, formiranje Slobodne zone je iz korena promenilo sumornu sliku, pa ovde sada posluje čak osam kompanija i potpisan je ugovor sa 500. radnikom.

U bivšem pogonu FAP, neposredno kraj međe sa BiH, uz sve olakšice koje pruža lokalna samouprava, posluju firme iz Holandije, Turske, Španije i Srbije, pa se konstantno povećava i broj zaposlenih.

- Posle deset godina u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, bila sam izgubila nadu, a sada mi se konačno ukazala šansa da radim i zaradim - kaže Danka Spajić iz turske kompanije "Fleks akademi" koja je upravo taj jubilarni novi radnik u Priboju.

Istovremeno, vlasnik firme u kojoj je Danka našla uhlebljenje, Bulent Tašči, najavljuje da će u narednim godinama učiniti još dobrih stvari za grad na Limu.

- Svaki dan proveden u Priboju za nas je nova uspomena, navikavamo se na život ovde i povezujemo sa Pribojcima - ističe Tašči, dok narodoni poslanik Krsto Janjušević smatra da to što ovdašnja Slobodna zona, i posle tri i po godine, predstavlja jednu od najbrže rastućih u Srbiji predstavlja najvredniji rezultat.

Danka Spajić

Kaže, za ruinirani teren bez pristupne saobraćajnice predsednik Aleksandar Vučić je formirao tim koji je učinio svojevrsno čudo i najavio novi početak industrijskog razvoja Priboja.

- Poslovanje Slobodne zone je i opštinske prihode uvećalo za gotovo stotinu miliona dinara godišnje, pa je Priboj postao mesto u kojem može da se živi - ističe prvi čovek lokalne samouprave Lazar Rvović.

Rvović, Heskens, Janjušević i Pećanac

SAVETNIK

- PRIBOJ je najbolji primer kako uz rad i trud može da se ide napred. Ovaj grad je ponos zapadne Srbije i ekonomska lokomotiva kojom smo dokazali da i od socijalističke tuge može da se formira uspešan privredni ambijent - kaže savetnik predsednika Srbije Jorg Heskens, i najavljuje dolazak i devete kompanije u ovdašnju Slobodnu zonu.