Primakov je bio veoma cijenjen među političarima.

On je na čelu ruske vlade bio od 11. septembra 1998. do 12. maja 1999. godine, a prije toga, od 1991. do 1996, bio je šef Spoljne obavještajne službe Rusije.

Važio je za čovjeka koji se bori za ruske interese, a bio je i protivnik širenja NATO-a na istok.

On je u maju 1997. godine u Parizu s tadašnjim generalnim sekretarom NATO-a Havijerom Solanom potpisao osnivački akt o međusobnim odnosima, saradnji i bezbjednosti Rusije i NATO-a.

Primakov je u više navrata iznosio svoje mišljenje o odnosima Rusije i SAD i isticao da će svi biti na gubitku ako rusko-američki odnosi skliznu u novi hladni rat.

"Da se to ne bi dogodilo, potrebno je prije svega odustati od retorike koju obje strane, nažalost, sve više koriste", govorio je Primakov.

Poslije premijerskog mandata kratko je bio poslanik Državne dume - od 2000. do 2001. godine. Zatim je čitavih 10 godina bio na čelu Trgovinsko-industrijske komore Rusije.

Iako su mnogi smatrali 1999. godine da će baš on naslijediti Borisa Jeljcina, izgubio je na izborima od Vladimira Putina.

Krajem oktobra ove godine, u blizini zgrade ruskog Ministarstva spoljnih poslova, otkriven je spomenik Jevgeniju Primakovu, a ceremoniji je prisustvovao i Putin koji je istakao da je bio jedinstven, talentovan i mudar.

Preminuo je 2015. godine poslije duge i teške bolesti u 86. godini.