KADA polovinom 2022. godine Unesko bude odlučivao o tome može li Caričin grad da sa nominalne pređe na zvaničnu listu svetske baštine, ovo arheološko nalazište iz šestog veka izgledaće potpuno drugačije nego danas. U realizaciju Strategije zaštite i prezentacije lokaliteta koji je, kako se veruje, podigao rimski car Justinijan Prvi, u blizini mesta svog rođenja, država će uložiti najmanje tri miliona evra, a sve planirane investicije imaju za cilj pozitivnu odluku Unesko.

Strategija obuhvata konzervaciju i prezentaciju rezultata istraživanja koji na ovom lokalitetu u kontinuitetu traju duže od sto godina. U njenoj pripremi su učestvovale sve relevantne institucije, od nadležnog ministarstva i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, preko Arheološkog instituta iz Beograda do leskovačkog Narodnog muzeja.

- Tu su projekti zaštitnih konstrukcija nad objektima sa mozaicima. Očekuju nas konzervacija i prezentacija arhitekture, a biće nastavljeni i projekti za utvrđivanje akropolja i restauracija pojedinih građevina - ističe Veroljub Trajković, kustos leskovačkog muzeja i član naučno-stručnog tima koji je pripremio strategiju. - Planirana su i nova istraživanja, kao i aktivnosti na zaštiti i čuvanju pokretnog arheološkog materijala i mnogi infrastrukturni radovi od prilaza lokalitetu, preko njegovog ograđivanja, do parking-prostora i rasvete.

Važnu ulogu imaju i Zavod za zaštitu spomenika iz Niša kao i Opština Lebane koja intenzivno radi na eksproprijaciji zemljišta i rešavanju imovinsko-pravnih pitanja, a priprema i projekte za prateće sadržaje bez kojih je savremeni turizam nezamisliv.

U leskovačkom muzeju ističu da će od ovog projekta svi imati koristi. On će doprineti razvoju turizma i drugih grana privrede, dok će naučne institucije ostvariti san da Caričin grad bude predstavljen u skladu sa ugledom koji ima u svetu. Turisti će konačno moći da vide mozaike po kojima je ovaj lokalitet prepoznatljiv.

RIMSKA METROPOLA

CARIČIN grad živeo je samo 80 godina. Prostire se na oko stotinu hektara i predstavlja rimsku metropolu u malom. On je imao sve sadržaje kao i najveći rimski gradovi, ali manjih dimenzija. Tu su vodovod, kanalizacija, cisterna i vodotoranj, pet sistema odbrane, crkve, brana, jezero, pet mostova, nekoliko javnih kupatila kao i principija, sedište vojnog komandanta i arhiepiskopski dvor. Ovde je pronađeno šest carskih i 25 crkvenih pečata, a među njima i pečat arhiepiskopa Jovana koji se pominje u izvorima tog doba.