MLIN "Union" u Sivcu, čija je prodaja oglašena pre 14 meseci, još nije dobio novog vlasnika, iako je potencijalni kupac ove jeseni čekao samo da stavi potpis na dogovorenu transakciju. Gotovo izvesna prodaja je propala jer je vlasnik - arenđelovačka "Pobeda" povećao već ugovorenu cenu.

Bilo je gotovo sigurno da će "Union" kupiti Zemljoradnička zadruga "Agro MV" braće Milosava i Vukosava Ostojića iz Sivca.Kompanija "Pobeda" kupila je sivački mlin za 120 miliona dinara, a navodno ga je najpre nudila za 1,3 - 1,4 miliona evra, da bi kasnije povećala cenu.

- Trgovina je propala, jer je prodavac zatražio gotovo 70.000 evra više na cenu koja je ranije bila pogođena - kaže Milosav Ostojić. - Nije tajna da smo se na kupovinu "Uniona" odlučili uglavnom zbog silosa, ali je namera naše zemljoradničke zadruge bila i da u mlinu proizvodimo posebne vrste brašna.

Drugu stranu priče sa nadležnima iz Mlinarsko-pekarske industrije "Pobeda" nismo uspeli da dobijemo, jer informacije može da pruži jedino direktor Vlado Damjanac, koji s medijima komunicira isključivo putem mejla. Ni više ponovljenih molbi, međutim, nije pomoglo da čelni čovek "Pobede" odgovori na pitanja o poslovnim iskustvima u Sivcu, razlozima za prodaju i interesovanju za kupovinu mlina.

Preduzeće "Union" prešlo je 2005. u posed firme "Žitomedija" iz Kule, vlasnika Miomira Đukića. Dve godine kasnije raskinut je taj kupoprodajni ugovor, jer Ćukić nije uspeo da pokrene proizvodnju brašna, što je bila njegova obaveza, nego je jedino koristio silose mlina za skladištenje svoje robe. Od 2012. postrojenjima "Uniona" gazduje MPI "Pobeda". Iako su najavljivali, nikada nisu pokrenuli proizvodnju brašna, već su samo koristili silose. Najviše uskladištenih proizvoda u "Unionu" je sa njiva koje obrađuje ZZ "Agro MV", jer je sivačka zadruga sa "Pobedom" ostala u odličnim poslovnim odnosima, bez obzira na neuspelu pogodbu oko prodaje mlina.

STOJI KAO ZA VREME RATA

PRIVATIZACIJA je ugasila pogone "Uniona", pa on već 14 godina ne melje žito, iako je pšenice napretek u sivačkom ataru, koji se prostire na 15.000 hektara. Meštani ističu da je mlin, koji je osnovan 1906. godine, do privatizacije neprekidno radio, a stajao je samo za vreme Drugog svetskog rata, do 1944, kada ga je je tadašnji direktor i najveći akcionar, Čeh Tomaš Knihal, pokrenuo pred Batinsku bitku, šaljući brašno na front.