CRVENIM tepihom dočekali su u sredu američki predsednik Donald Tramp i prva dama Melanija turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdogana sa suprugom Eminom. Njujorški milijarder koji je hvalio Erdogana još kada je 2012. godine otvarao Trampove kule u Istanbulu, starog znanca primio je počastima u Beloj kući, ali najprestižnija vašingtonska adresa nije ipak odražavala dobrodošlicu američke prestonice. Samo nekoliko blokova dalje, na Kapitol hilu, predsedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, inače dugogodišnji borac za "albansku stvar" u Vašingtonu, Eliot Engel, predvodio je protest zbog dolaska Erdogana.

Engel je, zajedno sa 15 demokrata i dva republikanca, tražio opoziv poziva Erdoganu, ističući da je invazija Turske na Kurde na severu Sirije "imala katastrofalne posledice za američku nacionalnu bezbednost, dovela do podela u NATO i izazvala humanitarnu krizu na terenu". Kongresmeni su tursku kupovinu ruskog raketnog sistema S-400 nazvali približavanjem Ankare Moskvi.

Američki mediji koji "ratuju" sa Trampom, primetili su da predsednik, u danu kada je počelo javno saslušanje o postupku opoziva zbog optužbi za zloupotrebu ovlašćenja, stoji uz stranog lidera optuženog za suzbijanje slobode izražavanja. Podsetili su i da je, tokom Erdoganove poslednje posete, njegov telohranitelj uleteo među demonstrante. No, isti mediji navode i da se Tramp susreće s Erdoganom uz osmeh, jer je on američke trupe sklonio od opasnosti.

No, ni Trampu se ne dopada odluka strateškog NATO saveznika da kupi ruski protivraketni odbrambeni sistem S-400, pa je već uklonio Tursku iz programa američkih borbenih aviona F-35, u kom je Ankara bila i proizvođač i kupac. A Predstavnički dom je usvojio paket sankcija Turskoj zbog operacije u Siriji i izglasao rezoluciju priznajući genocid Turaka nad Jermenima, što je naljutilo Ankaru.

Erdogan, s druge strane, već dugo uzalud zahteva izručenje od SAD Fetulaha Gulena, kog optužuje da je protiv njega organizovao državni udar 2016. godine. Sporne su i američke optužbe turske državne Halkbanke zbog ukidanja sankcija Iranu.

Trampova administracija očekuje da će Erdogan odustati od planova za korišćenje S-400 i pristati na trajni prekid vatre u Siriji. U zamenu, Vašington bi dozvolio Ankari povratak u program F-35 i ponudio trgovinski sporazum vredan 100 milijardi dolara.

Uoči polaska za Vašington Erdogan je rekao da želi da "započne novu eru oko zajedničkih bezbednosnih pitanja" sa SAD. Najavio je i da će odmah posle razgovora s Trampom razgovarati s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Ankara, koja se više puta tokom višedecenijskog članstva u NATO zbog svojih akcija oko Kipra ili Grčke suočavala sa zapadnim sankcijama, dugo razvija svoju odbrambenu industriju. Iako se uglavnom oslanja na američke komponente oružja, Turska tvrdi da njena vojna industrija već pokriva oko 70 odsto potreba zemlje, dok istovremeno razvija odbrambene veze ne samo s Rusijom, već i Kinom, Ukrajinom, Belorusijom, Pakistanom, Južnom Korejom.

HAPŠENjE "GULENISTA"

Turska policija uhapsila je uglednog novinara i pisca Ahmeta Altana (69), samo nedelju dana pošto je pušten iz zatvora, gde je bio zbog umešanosti u neuspeli puč 2016. godine. Kao razlog za ponovno hapšenje Altana, koji inače negira umešanost, naveden je rizik od bekstva. To je izazvalo kritike zapadnih saveznika Turske, zbog pritiska prema osumnjičenim pristalicama Gulena, a Erdoganova vlast uhapsila ih je dosad više od 77.000.