NIŠKA "Gradska toplana", u saradnji sa Svetskom bankom i Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, već pola godine pokušava da osnuje fond za poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim zgradama i privatnim kućama, a direktor pomenute firme Predrag Milačić kaže da se stiglo do procenjivanja koliko bi to koštalo, odnosno na kolike se uštede može računati.

I, na osnovu uzorka koji čine četiri stambene zgrade u Nišu, investicija koja bi obuhvatala postavljanje spoljašnje izolacije, zamenu stolarije, ugradnju individualnih merača potrošnje toplotne energije i termostatskih ventila bi se isplatila za osam godina.

- Naši sugrađani trenutno imaju mogućnost da koriste komercijalne kredite, ali za njih nema subvencija i pritom plaćaju kamatu, pa bi period isplativosti bio dvostruko duži - iskren je Milačić. - Po modelu koji bi bio najprihvatljiviji, inostrani fond bi učestvovao sa 25 odsto troškova, lokalna samouprava sa 15, a "Toplana" sa deset odsto, pa bi vlasnici stambenih jedinica snosili samo polovinu ukupnog izdatka. Na period otplate od sedam do osam godina, sve to bi bilo još pristupačnije, a od starta bi ostvarivali značajne uštede kroz manje račune za grejanje i utrošak električne energije.

Istovremeno, osnivanjem fonda bi praktično bila ukinuta kategorija zaštićenih stanara, odnosno onih čije račune - zbog velike neefikasnosti i potrošnje energenata - dotira lokalna samouprava.

PROCENA

INOSTRANI, ali i domaći stručnjaci procenjuju da stambene zgrade u Srbiji troše 60 odsto više energije nego objekti iste namene i veličine po Evropi. Pritom, i ovdašnji Zakon o stanovanju i održavanju nalaže lokalnim samoupravama da osnuju fondove iz kojih bi se finansiralo poboljšanje energetske efikasnosti u objektima porodičnog stanovanja.