Asanžov advokat Edvard Ficdžerald pozvao se, pred Prekršajnim sudoma u Vestministeru, na izjavu svjedoka, bivšeg američkog republikanskog kongresmena Dene Rohrabahera, koji je posjetio Asanža 2017. godine u ambasadi Ekvadora, i naveo da ga je predsjednik poslao da ponudi pomilovanje, prenio je sinoć Rojters.
Uslov za pomilovanje je, prema Rohrabaherovoj izjavi, da se Asanž saglasai sa tvrdnajma SAD da Rusija nije bila umešana u curenje i-mejlova koji su nanijeli štetu predsjedničkoj kampanji demokratskog kandidata Hilari Klinton.
Kako navodi BBC, sudija Vanesa Baretser presudila je da je svedočenje prihvatljivo, dok Bijela kuća tvrdi da je to "potpuna izmišljotina i laž".
Portparol Bijele kuće Stefani Grišam izjavila je da "predsjednik jedva i da poznaje Danu Rohrabahera, osim što je bivši kongresmen".
"Nikada nije razgovarao sa njim o toj temi, ili skoro o bilo kojoj temi. To je potpuna izmišljotina i potpuna laž", rekla je Grišam.
Niz i-mejl poruka na štetu Demokratske stranke i tadašnje predsjedničke kampanje Hillari Klinton hakovani su prije nego što ih je 2016. objavio Vikiliks, tri dana prije konvencije Demokratske stranke u Filadelfiji.
Tada je objavljeno više od 20.000 piratskih govornih poruka sa naloga sedam zvaničnika demokrata, iz kojih se vidi nepoverenje i prezir vrha stranke prema bivšem rivalu Hilari Klinton u trci za predsjedničku nominaciju, Berniju Sandersu.
CIA je krajem 2016. godine saopštila da su otkriveni pojedinci povezani sa ruskom vladom, koji su omogućili hakovanje hiljada i-mejlova Demokratskog nacionalnog komiteta, šefa izbornog štaba Hilari Klinton i onih koje je objavio Vikiliks.
Asanž se u sudnici u kojoj su iznijete tvrdnje o navodnoj mogućnosti pomilovanja, pojavio putem videolinka iz zatvora u Londonu.
On se nalazi u londonskom zatvoru Belmarš uoči ročišta o izručenju koje počinje ovog mjeseca.
Sud u Britaniji ga je u septembru prošle godine osudio na 50 nedjelja zatvora zbog kršenja uslova kaucije dok je bio u egzilu u ambasadi Ekvadora u Londonu.
SAD ga terete po 18 tačaka optužnice - od kojih 17 na osnovu Akta o špijunaži - zbog namjere da pribavi i objavi povjerljive diplomatske i vojne dokumente.
Ako bude u SAD osuđen za špijunažu i izdaju objavljivanjem tajnih državnih dokumenata, prijeti mu kazna i do 175 godina zatvora.