AMERIČKA demokratija je na teškom ispitu. Posle nepojmljivo brutalnog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda, nacija se nanovo deli na crnu i belu. Bukte nemiri, ekonomija je i zvanično u recesiji, ali Vašington ne ispušta štafetnu palicu svetskog policajca. Što više gubi bitku sa domaćim izazovima, predsednik Donald Tramp se sve više, "u ime demokratije", upliće u unutrašnje stvari drugih država.

Na ulicama američkih gradova narod protestuje protiv oživljavanja aparthejda. Ali, dok su u sličnim situacijama Trampovi prethodnici, svi do jednog, pozivali na smirenost uz reči saosećanja, šef Bele kuće doliva ulje na vatru, preteći upotrebom sile ako se protesti ne okončaju.

Domaće probleme Tramp gura pod tepih, ali je i te kako agilan na inostranim frontovima. Sprema se da potpiše zakonski akt kojim se sankcionišu kineski zvaničnici, odgovorni za ugnjetavanje ujgurskih muslimana. "Osetljiv" na verske slobode u drugim zemljama, u sopstvenoj ostavlja prostor za zlostavljanje po rasnoj osnovi. Preti onima koji su ustali protiv rasizma, umesto da ga i sam sankcioniše.

Donedavno, najveće žarište između SAD i Kine bio je Hongkong. Razmere američkog uplitanja bile su takve da je, po nekima, pretio novi Hladni rat. Sad je težište prebačeno na Ujgure. U širokom dijapazonu napada na Kinu, orkestriranih iz Bele kuće, našla se i tvrdnja da je virus korona pušten iz vojne laboratorije u Vuhanu sa ciljem da Peking preuzme ulogu svetskog hegemona.

Pod Trampovom dirigentskom palicom, "SAD nastavljaju da daju doprinos snagama Kfora predvođenim NATO na KiM, da bi se odvratila obnovljena neprijateljstva na Kosovu". Ima Tramp vremena i energije za "rešavanje situacija" na svim kontinentima, osim kod svoje kuće.