Hoće li to biti neuobičajeno predsjedavanje? Vjerovatno. Jer vođenja EU u eri pandemije do sada nije bilo, piše "Deutsche Welle".

Nekada je Njemačka, zbog mnogo manjeg broja zemalja članica, bila na redu s predsjedavanjem EU svake tri godine. Trenutno EU ima 27 članica tako da je svaka zemlja na redu, grubom računicom, svakih 13 godina.

Rekorderi Kohl i Merkel

S predstojećim preuzimanjem štafete Njemačka je zemlja koja se najčešće nalazila na vrhu Savjeta EU. Iza nje su Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska i Italija, dakle zemlje utemeljitelji projekta Evropske zajednice/unije. Njemački kancelar Helmut Kohl se tri puta nalazio na čelu Savjeta, a iza njega slijedi francuski predsjednik Fransoa Miteran. Angela Merkel, kao jedina aktuelna čelnica neke članice, po drugi put preuzima vođstvo Savjeta. Na ovoj poziciji se nalazila već 2007. kada je EU prolazio kroz turbulentni proces donošenja Lisabonskog ugovora. I tada, kao i danas, očekivanja od njemačkog predsjedavanja su velika.

Merkelova je inače jedna od samo dvije žene koje su se nalazile na prelaznoj poziciji lidera EU. Prva je bila Margaret Tačer 1981. Od tada se promijenilo mnogo toga, Velika Britanija nije članica EU, a ista zemlja je odbila da preuzme ovu ulogu 2017. kada je već bilo jasno da će se dogoditi Brexit. Za zemlje koje su po rasporedu slijedile iza 2017. godine je nastao veliki stres jer su se sve odjednom morale pripremiti pola godine ranije od očekivanog.

Samitski cirkus traje od 1975.

Predsjedanje Savjetom EU u ovom formatu je uvedeno tek 1975. kada su uvedeni i redovni samiti lidera zemalja članica. A time i predmet glavne zadaće predsjedavajuće zemlje. A to je priprema redovnih sastanka na vrhu. Na početku se ciklus samita pretvorio i u svojevrsno predstavljanje članica koje predsjedavaju Savjetom EU jer su se samiti održavali u samim predsjedavajućim zemljama. 2004. je taj princip napušten i od tada se svi sastanci na vrhu održavaju u istoj dvorani u Briselu.

Radi bolje koordinacije i kontinuiteta, 2010. je uvedena i funkcija predsjednika Savjeta EU. Tu funkciju su do sada obavljali Herman van Rompuj, Donald Tusk te aktuelni Šarl Mišel. Od tada je i forma predsjedanja malo izgubila na težini jer sada dio posla preuzima sam predsjednik Savjeta. U zemljama koje predsjedaju se održavaju samo radni sastanci pojedinih resora, u pravilu u glavnom gradu pojedine zemlje. U Zagrebu je za te potrebe preuređena zgrada Sveučilišne i nacionalne knjižnice, ali pandemija korona virusom je hrvatsko predsjedavanje okrenula naglavačke, piše "DW".

I Njemačka je zbog korone morala promijeniti svoju ideju da sastanke vezane uz predsjedanje EU održi u raznim dijelovima zemlje.

Pitanje kravate

Njemačka se odriče i kreiranje posebne kravate koju svaka zemlja na čelu EU priprema kao suvenir i poklon gostima. Možda i zato što je posljednja njemačka kravata iz 2007. pokupila loše modne kritike.

Ali bivši predsjednik Evropske komisije i premijer Luksemburga Žan Klod Junker je u potpunosti ukinuo praksu poklanjanja. On je i na drugim mjestima bio štedljiv: tokom predsjedavanja Luksemburga 2005. štedljivi Junker je policiju za osiguranje susreta posudio iz Njemačke, a državnike je na sastanke u centare grada sa aerodroma prevozio ne limuzinama nego shuttle-busevima. Jedino je ustrajao na tradiciji "predsjedničke kravate".

Koordinacija trojke

2009. je uveden i princip trostrukog predsjedavanja što zapravo znači bolju koordinaciju aktuelne zemlje predsjednice s dvije koje slijede. To je u slučaju Njemačke Portugal i Slovenija koja EU žezlo preuzima u drugoj polovini 2021.

Zapravo pripreme traju mnogo duže. Ali uspjeh pojedinih zemalja se vrednuje različito. Tadašnji njemački ambasador pri EU Vilhelm Šenfelder je još 2007. za "DW" rekao:

"Postoje velike razlike između pojedinih predsjedavanja. Sve zavisi od toga kako se neka zemlja pripremila, koliko je truda uloženo. Potrebno je i malo sreće."

Možda Njemačka bude imala više sreće od Hrvatske čije predsjedavanje je palo u možda najčudnijem perido za EU posljednjih decenija, zaključuje "DW".