Kako je prenijela Hina, Grlić Radman je u emisiji hrvatskog radija "A sada vlada" rekao da je odgovor njegovog srpskog kolege Nikole Selakovića "nezabilježen u diplomatskoj praksi", da "nije evropski, a ni dobrosusjedski".

Grlić Radman je rekao da vlasti u Srbiji nisu osudile prijetnje, koje su bile lične prirode upućene na portalima i u elektronskoj pošti hrvatske zajednice, kao i da hrvatska zajednica u Srbiji, kako kaže, nije dobila podršku srpskih vlasti, pa ju je zatražila od Hrvatske.

A sve je počelo nakon što je Gradska skupština Subotice pokrenula proceduru uvođenja bunjevačkoj jezika kao službenog u tom gradu.

Tome su se usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji smatraju da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizovani jezik, i da se stoga ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.

Problem se potom preselio na društvene mreže na kojima su, kako prenosi Hina, predstavnici hrvatske zajednice počeli da dobijaju direktne prijetnje, zbog čega su hrvatske vlasti Srbiji uputile protestnu notu.