Studija je pokazala je da se podaci prosječnog evropskog korisnika dijele 376 puta dnevno, a onog iz SAD-a čak 747 puta.
Prihod od digitalnog oglašavanja, je ono što većinu internet usluga čini besplatnim za korišćenje. A da bi kompanije znale kome da plasiraju određeni oglas, prikupljaju njihove podatke.
Podaci se dijele između brokera koji djeluju u ime onih koji žele da postavljaju oglase, u stvarnom vremenu, dok se veb stranica učitava ispred nekoga ko je posjećuje. Sami brendovi u reklamama nisu uključeni u taj proces.
Ti podaci sadrže informacije o uređaju na kojem se stranica učitava, neke pojedinosti o tome gde se taj uređaj nalazi i druge informacije kao što su prethodno posjećene veb stranice i njihov predmet. Koristi se za osiguravanje najrelevantnijeg ponuđača za oglasni prostor na stranici. Sve se to događa automatski, u djeliću sekunde, i predstavlja multimilionsku industriju.
Podaci koji otkrivaju identitet nisu uključeni, ali aktivisti tvrde da je sama količina podataka još uvek kršenje privatnosti.
"Svaki dan industrija RTB-a (Real Time Bidding) prati ono što gledate, bez obzira koliko to bilo privatno ili osjetljivo, i bilježi gdje idete. Ovo je najveća povreda podataka ikada zabilježena. I ponavlja se svaki dan", rekao je dr Johnny Ryan, viši saradnik na ICCL-u.
Brojke u izvještaju ICCL-a ne uključuju rezultate od dva najveća tehnološka diva koji se finansiraju od prihoda od oglašavanja - Mete (koja je vlasnik Facebooka) i Amazona.
Kaže da je izvor podataka Google feed, koji pokriva period od 30 dana. Dostupan je industriji, ali ne i javnosti.
U izvještaju ICCL-a, između ostalog, navodi se da se:
- Podaci o navikama američkih veb korisnika dijele se u procesima prodaje oglasa 107 biliona puta godišnje. Podaci evropskih korisnika dijele se 71 milijardu puta.
- Privatni podaci korisnika iz Evrope i SAD-a se šalju kompanijama širom svijeta, uključujući Rusiju i Kinu, a da pri tome korisnici nemaju nikakvu kontrolu nad tim šta se s tim podacima događa.
Inače, ICCL je već pokrenuo nekoliko sudskih sporova protiv industrije koja se bavi digitalnim oglašavanjem, ali i protiv Evropske komisije za zaštitu podataka. Naime, smatraju da se ovakvom praksom digitalnog oglašavanja krši privatnost korisnika, jer niko nikada nije izričito pristao na ovu praksu.
(b92)