Armenija i Azerbejdžan mjesecima su u pregovorima o posredovanju u mirovnom sporazumu oko Nagorno-Karabaha - otcijepljene enklave međunarodno priznate kao dijela Azerbejdžana, ali nastanjene većinskim jermenskim stanovništvom.
Proteklih mjesec dana, Azerbejdžanci tvrde da su ekološki aktivisti blokirali saobraćaj duž jedinog puta koji povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom u, kako je Jerevan nazvao blokadom koju je odobrila vlada. Baku tvrdi da demonstranti izražavaju opravdanu zabrinutost nelegalnim armenskim rudarenjem i negiraju da je regija pod blokadom.
Rusija je u saopštenju u četvrtak okrivila Armeniju za otkazivanje mirovnih pregovora između dvije strane i pozvala Jerevan da se vrati za pregovarački sto.
"Teško je procijeniti poziciju Jerevana kada se njihove zvanične izjave toliko razlikuju - izjavila je portparol ruskog ministarstva spoljnjih poslova Marija Zaharova.
Navela je da ih je odluka Jerevana da se povuče iz mirovnih pregovora zakazanih prošlog decembra u Moskvi spriječila da razgovaraju o mirovnom sporazumu.
"Ako su naši armenski partneri zaista zainteresovani za rješavanje ovih problema, onda umjesto da se bave skolastikom, neophodno je da nastavimo zajednički rad", rekla je Zaharova.
Zvaničnici u Jerevanu sve više su ljuti na Rusiju - formalnu saveznicu kroz sporazum o međusobnoj samoodbrani - jer nije učinila više da okonča blokadu.
Prema mirovnom sporazumu potpisanom 2020. godine, Rusija je rasporedila mirovni kontingent u regiji, a Azerbejdžan se usuglasio da osigura slobodno kretanje duž koridora Lačin koji povezuje Armeniju s Nagorno-Karabahom.
Armenija tvrdi da se Azerbejdžan ne pridržava tog sporazuma i kako želi da ruske mirovne snage učine više da istisnu demonstrante. Moskva je odgovorila da čini sve što može da pomogne, prenosi Reuters.