Naime, kako se navodi u ovim podacima, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast nivoa za jedan odsto.
"Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u avgustu su, poredeći sa istim periodom prošle godine, zabilježile rast od 4,7 odsto", piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Tako su na godišnjem nivou najviše rasle cijene ostalih dobara i usluga (9,2 odsto) te hrane i bezalkoholnih pića i namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće (osam odsto).
"Troškovi stanovanja i režija, kao i cijene u restoranima i hotelima i za rekreaciju i kulturu imali su rast veći od sedam odsto. Pad cijena zabilježen je u odjeljcima odjeće i obuće za 5,8 odsto i prevoza za 6,4 odsto", stoji u podacima.
Ovo je bilo realno očekivati, jer su prije nekoliko dana i Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku u svojim podacima pokazali rast inflacije.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je na ponovni rast inflacije sigurno uticala cijena nafte.
"Inflacija je dosta složenija pojava nego što se nama na prvi pogled čini. Postoji mnogo faktora koji mogu uticati na inflaciju, sa strane ponude i tražnje, psihologije, monetarne politike. Ta razlika u porastu inflacije još nije toliko velika da bismo mogli da kažemo da je jedan faktor odlučan. Ipak, u ovom slučaju je vjerovatno do cijena nafte", naveo je Đogo.
Istakao je da se proteklih godinu i više dana monetarne vlasti razvijenih zemalja trude da na neki način ponište ili umanje efekte ekspanzivne monetarne politike koja se vodila deset godina ranije.
"Šok koji je došao u međunarodnim lancima snabdijevanja gdje su ruski nafta i gas počeli da se uključuju preko trećih zemalja unio je komplikaciju i nestabilnost koja utiče proinflatorno. Kako vrijeme odmiče, i cijene na svjetskim berzama se stabilizuju, tako bi trebalo da dođe do pada inflacije, čemu smo svjedočili prethodnih devet mjeseci. Ipak, politička situacija u svijetu je vrlo nestabilna. Dok politika ne vrati neka normalna vremena, inflacija je pokazatelj vanrednog stanja. Ekonomisti su tu u drugom planu, politika je u prvom", naglasio je Đogo.
Ekonomista Admir Čavalić kazao je da je rast inflacije nakon devet mjeseci posljedica energetske krize.
"Činjenica je da smo imali rast cijena nafte i naftnih derivata na globalnom tržištu, što se reflektovalo na domaćem. Vjerovatno da je aktuelna inflacija najviše uvjetovana na cijene nafte i naftnih derivata, što se reflektuje na transportne troškove i samim tim i cijene", zaključio je Čavalić.