"Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2023. rezultiralo je s profitom u iznosu od 1.1 milijardu evra. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1.0 odsto na 1.9 odsto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8.2 odsto na 16.9 odsto", navodi centralna banka u komentaru kretanja u bankovnom sistemu za prva tri tromjesečja.

Centralna banka je komentar i prateće tabele o poslovanju kreditnih institucija izradila temeljem podataka koje je dobila od samih banaka, a podatci iz tabela pokazuju da je svih 20 banaka koliko ih je poslovalo u Hrvatskoj prvih devet mjeseci završilo s profitom. U isto vrijeme lani, u Hrvatskoj je poslovala 21 banka (tada je u statistiku bila uključena i Nova hrvatska banka, koja je 3. jula 2023. pripojena HPB-u), pri čemu su dvije bilježile gubitke.

Po podatcima iz najnovijih tabela HNB-a, najveći profit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je Zagrebačka banka, 345.6 miliona evra, što je u poređenju s podatcima za isto period prošle godine povećanje za 67.5 odsto, ili za 139.3 miliona evra.

Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s profitom od 247.7 miliona evra, što je za 109.1 miliona evra ili 78.8 odsto više nego u prvih devet mjeseci lani.

Još su dvije banke prvih devet mjeseci ove godine imale profit veći od sto miliona evra - Erste&Steiermärkische Bank, 180.8 miliona evra te OTP banka, čiji je profit iznosio gotovo 113 miliona evra. Te su dvije banke na godišnjem nivou povećale svoju profit za oko 28 odsto.

Na petom mjestu po visini profita je još jedna banka u stranom vlasništvu - Raiffeisenbank Austria, čiji je profit i više nego udvostručena. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine profit te banke iznosi 80.5 miliona evra, što je za gotovo 44 miliona evra ili 120.3 odsto više nego u istom periodu lani.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB) s profitom od 65.5 miliona evra, što je za 48.7 miliona evra ili čak 290.4 odsto više nego u prvih devet mjeseci ove godine. Taj je rast posljedica i pripajanja Nove hrvatske banke početkom jula. Tako su iz HPB-a i u devetomjesečnom finansijskom izvještaju naveli kako su ostvarili neto profit 65.5 miliona evra, što je gotovo četvorostruko više u odnosu na isti period prošle godine, uz rekordnu profitabilnost i nivo imovine, čemu je pridonio i završetak pripajanja Nove hrvatske banke.

Po podatcima HNB-a, u prvih devet mjeseci ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2022. za tri odsto i iznosila je 78.2 milijarde evra. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija, napominju iz centralne banke.

Neprihodujući krediti i avansi (NPL) smanjili su se za 10.6 odsto, a ukupni krediti i avansi povećali su se za 1.4 odsto u poređenju s krajem 2022. godine. "Posljedično, udio NPL-ova u ukupnim kreditima i avansima na kraju trećeg tromjesečja 2023. pao je na 2.7 odsto. NPL-ovi su se najviše smanjili u portfelju kredita nefinansijskim društvima, u kojemu se udio NPL-ova smanjio sa 6.4 odsto na 5.1 odsto. Pad iznosa NPL-ova zabilježen je i u portfelju kredita domaćinstvima, u kojemu se udio NPL-ova smanjio s 5.0 odsto na 4.4 odsto kredita tom sektoru", navode analitičari centralne banke.

Takođe ističu kako su ključni pokazatelji kapitalizovanosti bankovnog sistema na visokim nivoima, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sistema iznosila je 23.3 odsto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam odsto.

"Na vrlo visokom nivou nadalje je i likvidnost sistema kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prva tri tromjesečja 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 235.4 odsto", zaključuje se u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sistemu, prenosi "Slobodna Dalmacija".