Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da je ovaj broj veći od broja utvrđenog u prethodnim analizama,  kao i da je jedan od razloga za to dugotrajna pandemija korona virusa, prenosi Glas Amerike.

Učesnik istraživanja, doktorka Elizabet Anger, kaže da ovaj sindrom očigledno nije rijedak.

"Hronični umor karakteriše najmanje šest mjeseci ozbiljne iscrpljenosti, kada ni ležanje u krevetu ne pomaže. Pacijenti se žale na bolove, konfuziju i gubitak sjećanja koji se posebno pogoršavaju poslije vježbanja ili obavljanja posla. Nema lijeka za ovaj zdravstveni poremećaj, a ni analizama krvi ni drugim medicinskim testiranjima ne može da se uspostavi dijagnoza", ukazala je doktorka Anger.

Istraživanja ukazuju da je mogući uzrok sindroma hroničnog umora produžena reakcija tijela na neku infekciju ili na neki drugi problem sa imunitetom.

U ovu statistku ubrojani su i neki pacijenti sa produženim kovidom, koji podrazumijeva višemjesečne ili čak višegodišnje zdravstvene tegobe poslije preležanog kovida.

O sindromu hroničnog umora se govorilo još prije 40 godina, kada je dijagnostikovan u državama Nevada i Njujork, ali uglavnom se smatralo da je u pitanju neki psihosomatski poremećaj koji je nazvan "japi grip".

"Nikada u SAD ovaj sindrom nije postao klinički popularna dijagnoza jer za to ne postoje lijekovi i ne postoje smjernice kako se liječi", kaže Danijel Klou, direktor Centra za istraživanje umora i hroničnog bola u Mičigenu.

Eksperti vjeruju da je samo dio onih koji boluju od ovog sindroma uračunat u statistiku.