Međutim, neke navike nije lako iskorijeniti jer ljudi često odustaju pri prvim otporima misleći da promjena uopšte nije moguća. Nepisano je pravilo da je svakom čovjeku potreban 21 dan za sticanje navike, odnosno 90 dana dok ta navika ne postane stil života.
Ako za primer loše navike uzmemo pušenje, statistika kaže da veliki broj pušača planira da ostavi cigarete, ali manji procenat njih u tome i uspije, i to najčešće zbog posustajanja pri prvim otporima ili nedostatku motivacije. Posljednjih godina, stručnjaci tvrde da promjena štetnih navika ka manje štetnim izborima takođe može biti međurješenje za umanjenje rizika i trajnom oslobađanju od duvanskog dima.
Tu se najčešće misli na kategoriju uređaja koji predstavljaju alternative klasičnim cigaretama, sa smanjenim rizikom po zdravlje pušača i bez oslobađanja duvanskog dima, za koji se dokazano zna da je glavni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem.
"Znamo da zbog cigareta postoji rizik od moždanog udara, koronarnih bolesti srca i perifernih arterija, ali isto tako znamo i zašto pušači i dalje puše, zbog nikotina, koji se vezuje za posebne receptore, daje osjećaj zadovoljstva i ublažava anksioznost kod pušača", rekao je dr Ignatios Ikonomidis, kardiolog i predsjednik Asocijacije nezavisnih eksperata za kontrolu pušenja i smanjenja štetnosti (SCOHRE).
Govoreći o propratnim efektima koji pušača demotivišu da nastavi sa odvikavanjem, Ikonomidis je ukazao da stručnjaci treba da informišu takve ljude i o "boljim opcijama koje mogu da koriste".
"Naravno, kao ljekari, glavni cilj nam je da potičemo prestanak pušenja, s obzirom na njegovu štetnost, ali moramo biti svjesni da neki ljudi imaju teškoće u prestanku, suočavajući se s ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Zbog toga je važno informisati ljude o postojanju boljih opcija koje mogu koristiti ", rekao je Ikonomidis.
Dok traje diskusija u stručnim krugovima na ovu temu, koliko su inovacije prihvatljive, milioni ljudi i dalje nemaju pristup manje štetnim alternativama i nastavljaju da puše. Zbog toga se sprovodi dijalog o boljim rješenjima sa svim zainteresovanim stranama koje žele da čuju glas nauke.
Grčki kardiolog Konstantinos Farsalinos je na Naučnom samitu posvećenom konceptu smanjenja štetnosti kod pušenja, iznio svoj stav o primjeni uređaja koji ne sagorijevaju duvan, već ga zagrijavaju, i samom konceptu smanjenja štete od pušenja.
"Mislim da je princip smanjenja štetnosti apsolutno neophodan, jer, nažalost, u medicini nismo uspjeli da pronađemo univerzalno efikasne metode, lijekove ili terapije za većinu pušača. Zbog toga su alternativna sredstva prijeko potrebna, gdje smanjenje štetnosti predstavlja dodatak, a ne zamjenu za druge strategije kontrole pušenja", kaže Farsalinos.
Zaključuje da strah od inovacija, koji je bio prisutan u istoriji svake nove tehnologije, mora biti prevaziđen kako se napravio konkretan napredak u ovoj oblasti.