"Na sjednici bi trebalo detaljnije da budu definisani uslovi stečaja ovog preduzeća, odnosno da se ide u prodaju 'Saničana' kao pravnog lica, a procijenjena vrijednost je 4,9 miliona KM", kazao je Marčeta.

Podsjetimo, Okružni privredni sud u Prijedoru je krajem marta 2021. godine otvorio stečaj u Ribnjaku "Saničani" iz Prijedora, koji dobavljačima i državi na ime obaveza duguje više od 360.000 KM, tako da je jedan od najvećih i najstarijih ribnjaka u BiH završio u stečajnim vodama.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijelo je Pravobranilaštvo RS 17. jula prošle godine, a prijedorski sud je 11. septembra lani pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka. Određene su i mjere radi obezbjeđenja imovine kojima se zabranjuje stečajnom dužniku da bez saglasnosti privremenog stečajnog upravnika raspolaže pokretnom i nepokretnom imovinom, novčanim sredstvima i pravima stečajnog dužnika.

Na ovo rješenje žalio se većinski vlasnik Ribnjaka "Saničani" Radojica Ratkovac i žalba je odbijena.

Prema podacima Banjalučke berze, Ratkovac je vlasnik 52,128 odsto akcija, a među 10 najvećih akcionara su i pet fondova, dvije banke i dva fizička lica.

Posljednji put je akcijama trgovano 2013. godine. Neto gubitak u 2018. je iznosio 89.025 KM, da bi se u 2019. godini gotovo upetorostručio i iznosio 420.746 KM.

U toku 2019. godine krug fabrike sa upravnom zgradom i ribnjak površine 43 hektara prešli su u vlasništvo Nove banke zbog neservisiranja hipotekarnog kredita i neplaćanja reprograma.

Republički vodni inspektori su u kontrolama u maju 2019. godine konstatovali da se ribogojilište ne održava adekvatno već duži period i da to utiče na smanjenu efikasnost i bezbjednost objekta. Resorno ministarstvo je 2018. godine imenovalo stručni tim, koji je obišao ribnjak radi utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu o iznesenim pritužbama mještana Saničana o uginuću ribe, urušavanju nasipa, neodržavanju prostora i narušavanju ekološke ravnoteže.

Preduzeće za ribarstvo "Saničani" osnovano je 1903. godine pod nazivom Ribnjačarstvo - Burda. Nakon Drugog svjetskog rata više puta je organizaciono transformisano. Do privatizacije bilo je državno preduzeće sa osnovnom djelatnošću mriješćenje i uzgoj ribe i prodaja ribe i ribljih prerađevina, a procesom privatizacije upisano je u sudski registar 2001. godine kao akcionarsko društvo.