DESPOTOVAC – Direktorke JP „Resavska pećina“, Sportsko-turističke organizacije Despotovac i Prirodnjačkog centra Srbije u Svilajnca potpisali su danas protokol o saradnji, čiji je cilj promocija prirode, istorijskog i kulturnog nasleđa resavskog kraja. Prema rečima direktorke JP „Resavska pećina“ mr Milice Petrović, protokolom je definisana saradnja koja će obuhvatiti promociju turizma kroz zajedničke nastupe na sajmovima u zemlji i inostranstvu, izradu zajedničkih brošura i objedinjavanje turističke ponude.

Direktorka Prirodnjačkog centra Srbije u Svilajncu dr Sanje Đurđević ponosna je što je ovakav vid saradnje tri institucije i dva grada prvi u Srbiji.

- Prirodnjački centar Srbije postoji nekoliko godina, ali je za kratko vreme postao brend Srbije. Mislim da će razmena iskustva biti dragocena našim opštinama, jer će razvoj turizma podstaći razvoj ekonomije obe opštine – ocenila je Đurđević.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA - U opštini Despotovac postoji 13 zaštićenih područja, od kojh su 7 spomenici prirode (5 pećina, vodopad Lisine i Veliki Buk), 3 stroga prirodna rezervata, predeo naročite prirodne lepote Resava, prostor oko manastira Manasije, memorijalni prirodni spomenik Mijajlova jama.

Stručnjak Zavoda za zaštitu prirode Srbije Dragana Petraš rekla je da Zavod formiran 1948. godine, a već naredne godine zaštićeno je prvo dobro i to na prostoru opštine Despotovac. To su spomenik prirode Velika atula i Radoševa pećina.

- U nastavku tog speleloškog niza je Beljanička kapa, najviši vrh Beljanice. Planine Beljanica i Kučaj, koje predstavljaju najveći krečnjački masiv u Srbiji, dominiraju prostorom opštine Despotovac. Tu se nalazi preko 100 objekata speleološkog nasleđa, odnosno veliki broj pećina i jama, ali i hidroloških objekata, kanjonskih dolina, klisurastih slapova i vodopada – dodala je Petraš.

Ona je još rekla da je kraški reljef uslovio da je kučajsko-beljanički masiv najveći rezervoar pitke vode u Srbiji. Značajnu prirodnu vrednost predstavljaju ogromni kompleksi bukovih šuma sa nekoliko prašumskih rezervata, koji čine dominatnu komponentu vegetacije. Veoma je interesantno da je to najveći nenaseljeni prostor u Srbiji.

- Osim geološkog diverziteta na ovom prostoru postoji velika biološka raznovrsnost, tako da je tu 20 odsto ukupne flore Srbije, među kojima su 22 strogo zaštićene, 23 ukupne faune gmizavaca, 70 odsto ukupne faune sisara, među kojima su mrki medvedi, vukovi i risovi, 35 odsto ukupne faune ptica – zaključila je Petraš.

STROGI REZERVATI

Strogi rezervati prirode su klisura reke Suvaje, oko 260 hektara, kanjonski deo reke Resave od oko 900 hektara, čiji je najzanimljiviji deo mesto na kome je veliki kameni blok pao sa litica i napravio takozvani kameni most i opšti rezervat prirode „Vinatovača“, šuma prašumskog tipa, čija su stabla stara i po 200 godina, a visoka 46 metara. Vodopad „Prskalo“ nije zaštićeno prirodno dobro, ali je ušao u studiju zaštite prirode „Kučaj-Beljanica“. On je, ocenila je Petraš, jedan od najlepših i najneoibičnijih vodopada u Srbiji, jer predstavlja veliki bigreni zid preko koga se preliva voda.