SVEČANOM sednicom Skupštine grada, Šabac je u petak obeležio vek od završetka Prvog svetskog rata posle kojeg je dobio i simboličan naziv "srpski Verden". Na ogromna razaranja i civilne žrtve su podsetili dr Sanja Petrović Todosijević iz Instituta za noviju istoriju Srbije, pisac Aleksandar Gatalica, koji je za roman pod naslovom "Veliki rat" dobio nagradu časopisa NIN, i dr Stavrula Mavrogeni iz Univerziteta "Makedonija" u Solunu.

Još jednom se čuo podatak da od 14.000 Šapčana, koliko ih je bilo 1914, više od polovine nije dočekalo oslobođenje jer se grad na Savi, kao pogranično mesto, prvi našao na udaru austrougarske vojske...

- Rat nas vodi u neprijateljsku zemlju, koja je naseljena stanovništvom ispunjenim fanatičnom mržnjom prema nama, u zemlju gde se ubistva poput katastrofe u Sarajevu slave kao junaštvo. Prema takvom stanovništvu je svaka humanost štetna. Ko u ovim slučajevima bude imalo milostiv, taj će biti najstrože kažnjen - naredio je, svojevremeno, komandant neprijateljskog 9. korpusa.

Tokom ratnih dejstava je srušen i toranj Saborne crkve posvećene Svetim apostolima Petru i Pavlu, a hram u centru grada je danima bio pretvoren u tamnicu u kojoj je bez vode i hrane bilo zatvoreno 200 ljudi. Onda ih je streljano čak 157, a u šabačkoj crkvi se i danas tokom bogosluženja pominju imena 68 mučenika...

Detalj sa Svečane sednice Skupštine grada Foto A. Delić

U porti gde su sahranjeni je i spomenik svim poginulima tokom ratova od 1912. do 1918, podignut u avgustu 1933, a osveštan godinu kasnije u prisustvu kralja Aleksandra Karađorđevića i patrijarha Varnave. Beleg je delo Kotoranina Frana Mengelo-Dinčića.