VRANjE će u godini kada se, 21. februara, navršava 50 godina od smrti Stane Avramović Karaminge, autorke čuvene pesme "Dimitrijo, sine Mitre", koja je decenijama čuvala, negovala i drugima prenosila izvornu vranjsku pesmu, dobiti jedinstveni festival vranjske pesme u čast sevdaha i duha jednog vremena koje je ostavilo dubok trag na muzičkoj sceni Srbije.
- Vranje je grad koji ima mnogo manifestacija, grad koji je nadaleko poznat po Bori Stankoviću, ocu Justinu Popoviću, trubi, folkloru... U poslednjih nekoliko godina se izdvaja i festival klasične muzike Piano summer, a još uvek nismo imali festival koji je posvećen našoj gradskoj pesmi. Mislim da je krajnje vreme da organizujemo festival koji je grad sa dušom odavno trebalo da ima - kaže, za "Novosti", Zorica Jović, članica gradskog veća.
Ona nije mogla da precizira kako će festival izgledati jer je tek formiran Organizacioni odbor koji će se baviti programom.
- Postoji mnogo ideja, već su obavljeni razgovori sa nekim od učesnika, ali ne bih da pričam ništa unapred dok se zvanično ne definišu pojedinosti. Nosilac festivala će biti Narodni muzej. Volela bih da se ove godine u okviru festivala organizuje i neka tribina ili stručni skup koji bi bio posvećen vranjskoj gradskoj pesmi - kaže Jovićeva.
VRANjSKA gradska pesma nalazi se na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije. Nekada su korpus pesama koje su nastale u Vranju, čiji su autori poznati ili nepoznati a čiji je sadržaj vezan za konkretne ličnosti, događaje i mesta u Vranju, sa puno emocija pevali Stana Avramović Karaminga, Staniša Stošić kome je u centru Vranja podignut spomenik, Vasilija Radojčić i mnogi drugi izvođači. Danas ih od zaborava čuvaju Vranjanci Branimir Stošić Kace, Ivana Tasić, Čeda Marković, ali se u njihovom izvođenju oprobavaju i mnoga poznata estradna imena, poput Biljane Krstić, Merime Njegomir, Smežane Savić i drugih.
Stana Avramović Karaminga - Foto Istorijski arhiv
Pesme koje su se "prihvatile" u narodu i bez kojih ne može proći nijedno veselje u ovom gradu su: "Što ti je Stano mori", "Zaženi se Rista Bulumače", "Voleli se brat i sestra", "Jovane sine", "Ajde, ajde, tanke džan-Stojanke", "Ovce čuva deli Dima", "Petlovi pojev", "Tolja amamdžija", "Crno grozje drenovica", "Šetnala se kuzum Stana", "Dimitrijo, sine Mitre", "Simbil cveće", "Otvori mi belo Lenče vratanca", "Da znaješ mori mome", "Kaži Suto kaži dušo", "More što ti tekna", "Samo ti se čudim Cveto", "Pišti plače Milica devojka"...
MALO je ljubitelja starogradskih pesama kojima "Dimitrijo, sine Mitre" ne uzburka emocije. Priča o tome kako je nastala ova pesma posebno je zanimljiva. Pesmu je spevala pesmopojka Stana još 1919. godine. Sve do svoje smrti 1969. godine, nešto joj je dodavala, oduzimala.
Tako je pesma imala nekoliko zvaničnih verzija. Pred smrt Stana je priznala prijateljima: "Sve nesam rekla, sve i neje za pesmu."
OVAJ festival će, kako je "Novostima" potvrđeno iz više izvora, biti prilika da se u Vranju konačno postavi spomen-bista Stane Karaminge. Inicijativa koju je pre nekoliko godina pokrenulo kulturno-umetničko društvo "Sevdah", čiji je jedan od osnivača bila i ona, nije zaživela. Iako je spomen-bista napravljena, nije preuzeta od vajara Stanimira Pavlovića. Po svemu sudeći, grad je zainteresovan da ukoliko postoje uslovi preuzme na sebe troškove i da spomenik bude postavljen u okviru ovog festivala.
SPROVOD ŠOKIRAO ČARŠIJU
STANA Karaminga je bila žena "starog kova", patrijarhalna i poštovana u gradu. Ipak, njen sprovod tog februarskog hladnog dana 1969. godine, šokirao je čaršiju u kojoj se šaputalo: "Ne daj, bože, ko da je vladika umro", zbog poslednje želje i amaneta pokojnice. Ispred sveštenika išla je muzika koja nije svirala posmrtni marš već pesmu "Dimitrijo, sine Mitre", koju je pokojnica najviše volela.